Trbušni ili jabukoliki oblik debljine sve češći

Akumuliranje masnoća u razdoblju izobilja služilo je prvim ljudima kao rezervno gorivo za preživljavanje u vremenima nestašice hrane. Ako se to rezervno gorivo skupljalo na trbuhu ostavljajući ruke i noge mršavima, čovjek je još uvijek mogao trčati i loviti bez teškoća. Prema tome, opstanku je pogodovalo jesti više nego što je potrebno da bi se utažila glad kad je hrane bilo u izobilju i stvorile rezerve u obliku masnih naslaga.

Tako su se prvi ljudi štitili spremajući rezerve goriva u svoj trbuh. Tijekom ljeta i jeseni, kad je hrane bilo dovoljno, mogli su stvoriti tu rezervu konzumirajući više hrane nego što im je trenutačno bilo potrebno. Nakupljene rezerve postupno bi se trošile tijekom zimskih mjeseci i oskudice.

Taj mehanizam opstanka funkcionirao je tisućama godina, no danas većina nas živi u stalnom obilju, bez razdoblja gladi. Glad koja nam je nekad pomagala da uskladištimo masnoću kako bismo preživjeli, nastavlja neometano svoju zadaću. Zbog toga postajemo sve deblji, a mnogi od nas dolaze u preddijabetično stanje ili obole od dijabetesa.

Postavlja se pitanje zašto usred tog stalnog obilja nemamo svi debela tijela, oblika sličnog jabuci. Pokazalo se da geni koji pogoduju spremanju masnoće tzv. štetljivi geni nisu jednako raspoređeni po svijetu. Društvene zajednice koje su u bliskoj prošlosti prolazile kroz razdoblja gladi imaju mnogo više štedljivih gena. Ako sa svoje tradicionalne prehrane prijeđu na prehranu zapadnog svijeta, oni gotovo uvijek postanu pretili. Takvu društvenu zajednicu koja je temeljito proučena čine Pima Indijanci na jugozapadu SAD-a. Stoljećima su ti ljudi jedva preživljavali u pustinjskim uvjetima.

Sposobnost spremanja masnoća kad je hrana bila lako dostupna i trošenje te masnoće u razdobljima oskudice bili su ključni mehanizmi opstanka. No, kada je narod Pima krajem dvadesetog stoljeća prešao sa svog tradicionalnog načina života na zapadnjački, doživio je veliku epidemiju debljine koja traje do danas. To je dovelo do visoke stope dijabetesa i srčanog i moždanog udara u ranoj životnoj dobi. Indijanci koji su se sa šumovitih područja preselili na zapad imaju iste probleme. I u drugim dijelovima svijeta, na primjer, u New Delhiju i Pekingu, gdje ima sve više restorana s brzom hranom, takvi su problemi sve prisutniji.

Što je s našim prijateljima koji gutaju brda pržene hrane i gaziranih pića, a ostaju vitki? Ti su pojedinci rođeni s malo štedljivih gena i sa brzim metabolizmom, što je velika prednost u modernom vremenu. Stoga, ovisno o našem genetskom nasljeđu, svatko od nas ima različitu sklonost za akumuliranje trbušne masnoće.

Twitter Facebook Email

Komentiranje je završeno.