Zona dijeta

zona dijetaZona dijetu je sedamdesetih godina prošlog stoljeća razvio biokemičar dr. Barry Sears, koji je nakon smrti svog oca u pedeset trećoj godini života, počeo proučavati ulogu masnoća u pojavi kardiovaskularnih bolesti. Izdao je nekoliko knjiga o Zona dijeti, a knjiga „Enter the Zone“ iz 1995. godine postala je bestseler. Ostale njegove knjige također su polučile velik uspjeh, a među njima su „Zone Perfect Meals in Minutes“, „Zone Food Blocks“, „The Zone: A Dietary Road Map, The Age – Free Zone“, „Mastering The Zone“, „The Soy Zone“, „The Omega Rx Zone“, „Zone Perfect Cookbook“, „The Top Ten Zone Foods“, „Zone Meals in Seconds“, „Zone Life Plan“ i „Anti-Inflammatory Zone“. Knjige Barrya Searsa prodane su u više milijuna primjeraka, prevođene na više od dvadeset stranih jezika, a dijetu su, navodno, primijenjivale slavne osobe kao što su Jennifer Aniston, Renee Zellweger, Cindy Crawford, Charlie Sheen, Tom Cruise, Tiger Woods i mnogi drugi. Jedan od najpoznatijih primjera prakticiranja ove dijete bio je slučaj Meksikanca Manuela Uribea koji je proglašen jednim od najtežih ljudi u povijesti. Nakon dostizanja težine od 560 kilograma i mnogih bezuspješnih pokušaja s drugim metodama, počeo je primjenjivati Zona i u razdoblju od dvije godine izgubio 184 kilograma. Uribe vjeruje da je Zona dijeta jedini program s kojim je moguće ostvariti rezultate.

Osnovna načela
Zona dijeta nalaže visok unos bjelančevina i nizak unos ugljikohidrata, ali se posebno bazira na usklađivanje odnosa između ugljikohidrata, proteina i masti, kako bi se postigla hormonalna ravnoteža u organizmu čiji cilj je kontrolirati razinu inzulina u krvi i na taj način omogućiti mršavljenje. Prema Zona dijeti idealan kalorijski omjer bi bio 40:30:30 (ugljikohidrati:proteini:masti). Neka istraživanja djelomično potkrepljuju ovu teoriju. Dijetom se želi postići stanje tzv. „zone“ u kojoj su razine šećera u krvi stabilne i hormoni uravnoteženi. Prema Searsovom mišljenju, pretjerana konzumacija ugljikohidrata u hrani izaziva višak inzulina koji kao posljedicu može imati pojačanu želju za hranom. Zbog viška stalno prisutnog inzulina, u tijelu se lakše pohranjuje mast, na bedrima, trbuhu, stražnjici i drugim mjestima u kojima ljudi uobičajeno imaju najveći broj masnih stanica. Količina hrane koju konzumira osoba na Zona dijeti ovisi o proteinskim potrebama pojedinca, a izračunava se uzimajući u obzir visinu, težinu, obujam struka i kukova te spol osobe. O tom izračunu ovisi i unos ugljikohidrata i masti, a dnevna doza kalorija je obično između 1100 i 1700 dnevno. Pojedinačni obroci su oko 500 kalorija. Zona dijeta preporučuje hranu poput nemasnih bjelančevina, svježeg povrća, nekih vrsta voća, neke masti i zeleno lisnato povrće.

Utjecaj na zdravlje i posebne napomene
Ovo je prilično sigurna dijeta za prakticiranje jer niti jedna namirnica nije sasvim zabranjena dok god se unosi ispravan omjer bjelančevina, ugljikohidrata i masti.

Dostupnost namirnica, izvedivost i trošak
Neke osobe bi mogle imati poteškoća sa kombiniranjem namirnica i određivanjem udjela istih, što dijetu može učiniti monotonom. Obzirom da nemaju sve namirnice preporučene omjere ugljikohidrata, masti i proteina, primjena Zona dijete u restoranskoj prehrani može biti malo kompliciranija. Za međuobroke se preporučuju proizvodi ZonePerfect i gotovi Zona obroci što poskupljuje ovu dijetu, a spomenuti proizvodi nisu dostupni u Hrvatskoj. Zona dijeta bi mogla biti komplicirana za zaposlene ljude.

Twitter Facebook Email

Trackbacks/Pingbacks

  1. Koji ste metabolički tip? | Dijeta.co - 14. 02. 2011.

    […] li se metabolizam na ovaj način, lakše je shvatiti učinke pojedinih dijeta (Atkinsova, Zona), kao i konačne rezultate takvih dijeta na različite ljude. Neki hvale Atkinsa, a neki ga kude. […]