Zašto smo debeli?

Vaš način života, ono što jedete i koliko se krećete utječu na tjelesnu težinu puno više od vaših gena, a to dokazuju Kinezi u SAD-u koji imaju veću stopu kroničnih bolesti povezanih s debljinom od Kineza u Kini koji imaju drukčije prehrambene navike

U posljednjim desetljećima stopa pretilosti u razvijenim zemljama opasno je narasla. Veća dostupnost hrane, posebno visokokalorične, industrijski prerađene, udružene s reklamnim pritiscima koji propagiraju nepravilne prehrambene navike, značajno pridonosi povećanju debljine i pretilosti koje vidimo u nas i u ostalim dijelovima svijeta.

Pretilost je kronična bolest koja se razvija iz međudjelovanja gena i okoline. Naše shvaćanje kako i zašto se razvija pretilost je nepotpuno, ali ono uključuje kombinaciju socijalnih, kulturalnih, fizioloških, metaboličkih i genskih faktora.

Geni
Geni mogu djelomično utjecati na razvoj povećane tjelesne težine, ali vaša je težina u konačnici najviše određena prehranom i fizičkom aktivnosti. Kroz duže vremensko razdoblje, konzumiranje viška kalorija, sjedilački način života ili kombinacija ove dvije stvari, vodi ka pretjeranom debljanju.

Iako geni imaju manji utjecaj na tjelesnu težinu nego vaše ponašanje, nasljeđe uistinu do određene mjere igra ulogu u razvoju pretilosti. Vaše nasljeđe ne znači da ste osuđeni na debljinu, već vas jednostavno može učiniti sklonijima debljanju. Geni utječu na brzinu pri kojoj vaše tijelo nakuplja masnoće i mjesto na kojima se ona taloži. Obiteljska anamneza pretilosti povećava mogućnost razvoja pretilosti za oko 30%.

Nasljeđe vam može više otežati gubitak kilograma nego nekima čiji su preci bili vitki. Kao što geni ne određuju pojavu dijabetesa, tako ne odlučuju ni da ćete biti debeli. Bez obzira na vaše nasljeđe, vi odabirete način prehrane i tjelesne aktivnosti koji će odrediti vašu tjelesnu težinu.

Prehrana
Restorani brze hrane nude veliki izbor visokokalorične masne hrane i ogromne porcije, a ljudi se danas sve češće hrane u takvim restoranima. Takva hrana za ljude koji se slabo kreću i pretežno rade uredske poslove je velika opasnost.

Čak je i hrana pripremljena u kući još uvijek značajan izvor kalorija i često premasna. Hrana i piće s velikim udjelom šećera također pridonose debljanju. Bezalkoholna pića, slatkiši i deserti prepuni su praznih kalorija, što znači da pružaju vrlo malo hranjivih sastojaka osim energije. Rafinirana hrana često ima skrivene masti i šećer koji su dodani radi produženja roka trajanja i poboljšanja okusa. Stalna poplava novih prehrambenih proizvoda na tržištu udružena s agresivnom, sofisticiranom marketinškom kampanjom u supermarketima i restoranima potiče veću konzumaciju. Sveukupno izobilje hrane u razvijenim zemljama tako konstantno ohrabruje prejedanje.

Tjelesna aktivnost
Većina ljudi gotovo uopće ne vježba što nikako nije povoljna okolnost. Vježbanje je djelotvorno pri gubitku kilograma, ali većina ljudi ne prihvaća prednost tog preventivnog pristupa. Tjelesni napor je isključen iz zanimanja i načina života. Automatizacija i tehnologija prilično su pridonijele smanjenju tjelesne aktivnosti otežavajući utrošak viška kalorija.

Osobe prekomjerne tjelesne težine obično su manje aktivne od osoba normalne tjelesne težine, bilo zbog nedostatka vježbanja ili svakodnevnog kretanja. Tjelesna neaktivnost nije uvijek uzrok pretilosti, ali joj doprinosi. Ako se ne krećete, imate manje energije za obavljanje poslova koji zahtijevaju tjelesni napor, gubite snagu, izdržljivost i fleksibilnost. Dnevne aktivnosti postupno postaju sve teže.

Tjelesna aktivnost zahtijeva obavezu u dnevnom rasporedu ukoliko je želite dosljedno provoditi. Vaša bi idealna tjelesna aktivnost, ukoliko je umjerenog intenziteta, trebala trajati trideset minuta. Blaže aktivnosti zahtijevaju više vremena za iste rezultate.

Bez obzira na tjelesnu aktivnost, genetsku predispoziciju i hranu, vašu težinu određuje energetska ravnoteža. Unosite li više kalorija nego što ih trošite, debljate se. Trošite li više kalorija nego što ih unosite, npr. vježbanjem ili fizičkom aktivnošću, mršavite. Ako unosite i trošite istu količinu kalorija, vaša se težina ne mijenja. To je tzv. energetska ravnoteža, temeljno načelo kontrole težine. Broj kalorija koji svakodnevno trebate ovisi o više faktora, uključujući činjenicu jeste li debeli, mršavi ili normalne težine. Spor i stabilan postupak mršavljenja je najsigurniji i vodi trajnim rezultatima. Vjerojatnije je da ćete ustrajati u novim prehrambenim navikama i tjelesnim aktivnostima kroz dulje vrijeme ako postupno prihvaćate promjenu.

Twitter Facebook Email

Komentiranje je završeno.