Vitamin E

Vitamin E naziv je za skupinu od osam sastojaka i njihovih derivata koji se obično u prirodi nalaze zajedno i imaju slične biološke aktivnosti u tijelu. Ti sastojci nazivaju se tokoferolima, a njihovi trinezasićeni analozi tokotrienolima. Vitamin E prvi je otkrio profesor biokemije na California univerzitetu Herbert M. Evans sa svojom suradnicom Katherine Scott Bishop godine 1922.

Utjecaj na zdravlje
Postoje mnoge teorije vezane uz funkciju vitamina E, no bez obzira na to što ovaj vitamin štiti tijelo u toliko puno područja, izgleda da je njegova zaštitna uloga proizilazi ponajprije iz njegovih antioksidacijskih sposobnosti. Antioksidanti su spojevi koji sprječavaju pojavu slobodnih radikala. Slobodni radikali su molekule koje imaju nesparene elektrone.

Izvori slobodnih radikala su i mnogi vanjski izvori kao što su pušenje, onečišćenosti zraka i sl. Stanice obrambenog sustava tijela i same stvaraju slobodne radikale kako bi s pomoću njih uništile viruse i slične neprijatelje no, ukoliko nemaju zaštitu antioksidanata, one u tom procesu mogu stradati. Budući da je vitamin E topiv u mastima, štiti masti od oksidacije. Glavni je antioksidant u staničnim membranama. Tako štiti od oksidacije gotovo sve tjelesne sustave. Među njima su bijele i crvene krvne stanice, trombociti, leće oka, krvne žile, živci i mišići.

Kao glavni antioksidant topiv u mastima, vitamin E u tijelu ima slijedeće funkcije:

  • zaštita i održavanje staničnih membrana
  • održavanje zdravlja crvenih krvnih stanica
  • održavanje zdravlja živaca
  • održavanje zdravlja mišića
  • održavanje zdravlja krvnih žila
  • zaštita od obrambenog sustava tijela od oksidativnih oštećenja
  • zaštita leća oka od oksidativnih oštećenja i formiranja katarakta
  • zaštita vitamina A od oksidativnih promjena
  • zaštita tijela od trovanja teškim metalima i slično
  • pospješuje dostupnost vitamina B12

Simptomi deficita
Pomanjkanje vitamina E u ljudi nije rijetkost, ali potrebno je duže vremena da se rezerve ovog vitamina toliko iscrpe da dođe do težih poremećaja. Budući da ovaj vitamin štiti brojne sustave u tijelu od oksidativnih oštećenja, deficit, premda ne mora proizvesti neke vidljivo teške poremećaje, može negativno utjecati na sve njih, tako da nastaju poremećaji koji bi se svakako mogli spriječiti uzimanjem dodatnog vitamina E. Istraživanja na životinjama pokazuju koji su tjelesni sustavi najosjetljiviji na deficit ovog vitamina.

Deficit u vitaminu E povezan je s cističnom fibrozom, kroničnim bolestima jetre, bolestima crijeva i drugim probavnim poremećajima. Djeca obično imaju manje rezerve vitamina E u tijelu i u njih prije dolazi do deficita ukoliko ga hranom ne unose u organizam u dovoljnoj količini. Deficit može nastati i zbog poremećaja u apsorpciji vitamina u tijelu. Čini se da su nervni sustav i crvene krvne stanice najosjetljiviji na pomanjkanje ovog vitamina u tijelu jer se u njima najprije očituju poremećaji.

Dugotrajni nedostatak ovog vitamina u djece može proizvesti poremećaje u razvoju mentalnih i motoričkih sposobnosti. U jednom istraživanju u kojem je odraslima jednu do dvije godine vitamin E bio oduzet iz prehrane, crvene krvne stanice postale su vrlo podložne peroksidativnoj hemolizi i imale su pedeset posto manji životni vijek u usporedbi s normalnim crvenim krvnim stanicama.

Najčešći simptomi nedostatka vitamina E u tijelu su:

  • poremećaji i gubitak dubokih refleksa
  • poremećaji u osjetu za dodir i položaj tijela
  • slabost i bolovi u mišićima
  • poremećaji u ravnoteži
  • nedostatak koordinacije pokreta
  • poremećaji u pokretanju očiju
  • poremećaji u vidu
  • poremećaji u krvožilnom sustavu tijela
  • smanjeni životni vijek crvenih krvnih stanica

Toksičnost
Najmanje dnevne potrebe za vitaminom E koje sprječavaju razvijanje simptoma deficita ovog vitamina u tijelu različito su procijenjene na otprilike deset do petnaest alfa-tokoferol ekvivalenata na dan, što je petnaest do dvadeset IJ vitamina E. Mnogi se stručnjaci ne slažu s ovom službeno preporučenom najmanjom dozom za vitamin E i smatraju da bi najmanja količina koju dnevno moramo unijeti u organizam trebala iznositi 45 IJ. Djeci se preporučuje unositi u organizam najmanje deset do petnaest IJ vitamina E dnevno, a dojenčadi najmanje pet IJ.

Za razliku od nekih drugih vitamina topivih u mastima, vitamin E nije toksičan čak niti kada se uzima u vrlo velikim dozama. U dozama koje su potpuno djelotvorne taj vitamin ne proizvodi nikakve štetne nuspojave, a to je ono što je važno. Jeidini nepovoljan učinak velikih doza ovog vitamina jest moguće pospješivanje već postojećeg deficita vitamina K i produžavanje vremena potrebnog za zaustavljanje krvarenja u nekih bolesnika.

Sadržaj u hrani
Najbogatiji izvori vitamina E u prirodnoj prehrani razna su biljna ulja. U biljnim su uljima obično prisutni raznovrsni tokoferoli i tokotrijenoli, dok je u hrani životinjskog porijekla prisutan samo alfa-tokoferol. Najbogatiji izvori alfa-tokoferola po redu od najbogatijeg su ulje pšeničnih klica, suncokretovo ulje, ulje pamuka, ulje šafranike i dr.

Izvori alfa-tokoferola:

  • bademi
  • kikiriki
  • orasi
  • pšenične klice
  • zobene pahuljice
  • smeđa riža
  • bijela riža
  • kruh od cjelovitog brašna
  • breskve
  • jagode
  • kruške
  • špinat
  • brokula
  • šparoge
  • prokulice
  • grah
  • mrkva
  • maslac
  • bakalar
  • jaja
  • govedina
  • piletina
Twitter Facebook Email

Komentiranje je završeno.