Vitamin B5

Za razliku od drugih vitamina, vitamin B5 poznatiji je pod svojim drugim nazivom, pantotenska kiselina. To je naziv koji se najčešće koristi i u literaturi i u vitaminskim pripravcima. Premda jedan od manje razvikanih vitamina, pantotenska kiselina jedan je od najvažnijih vitamina u tijelu.

Riječ je vjerojatno o tome da je ovaj vitamin široko rasprostranjen i u biljnom i u životinjskom svijetu, pa njegov manjak u tijelu nije toliko čest kao manjak nekih drugih vitamina. No, pantotenska kiselina dio je jednog od najvažnijih koenzima u tijelu, koenzima koji sudjeluje u toliko kemijskih reakcija da ih je gotovo teško sve nabrojati.

Riječ je o koenzimu A koji sudjeluje u više od sedamdeset različitih kemijskih reakcija, od proizvodnje jednog od najvažnijih neurotransmitera, acetilkolina, do proizvodnje mnogih hormona te razgradnje mnogih proteina, šećera i masti. Pantotenska kiselina prvi puta je izolirana iz jetre ranih 1940-tih godina. Svoje ime dobila je prema grčkoj riječi pantos što znači svugdje, jer ovaj je vitamin široko rasprostranjen i u životinjskom i u biljnom svijetu.

Utjecaj na zdravlje i djelovanje
Aktivni oblik ovog vitamina je koenzim A koji sudjeluje u više od sedamdeset različitih kemijskih reakcija. Pantotenska kiselina potrebna je za proizvodnju nekih masnih kiselina, a nužna je i u razgradnji šećera, nekih proteina, te u proizvodnji kolesterola, steroidnih hormona, melatonina i neurotransmitera acetilkolina. Kolesterol je u tijelu prijeko potreban jer se iz njega proizvode mnogi hormoni, žuč i dr. Ljudi koji su deficitarni u kolesterolu podložniji su stresu i ozljedama pri radu. Pokazalo se da je i pantotenska kiselina neophodna u borbi tijela protiv stresa, neophodna je i za imunitet tijela jer stimulira gotovo sve obrambene stanice.

Pantotenska kiselina ima slijedeće funkcije:

  • disanje stanica
  • proizvodnja acetilkolina
  • proizvodnja i razgradnja nekih masnih kiselina
  • proizvodnja mnogih hormona
  • razgradnja ugljikohidrata i proizvodnja energije
  • razgradnja i sinteza nekih proteina
  • ugrađivanje hemoglobina u crvene krvne stanice
  • upotreba vitamina A u tijelu
  • upotreba vitamina D u tijelu
  • stimulacija imuniteta

Simptomi deficita
Kao što je već rečeno, manjak pantotenske kiseline nije toliko čest i nije toliko proučavan kao deficit nekih drugih vitamina. Kada se dobrovoljcima umjetno proizveo deficit ovog vitamina pomoću  njegovog antagonista u tijelu, u njih su se razvili slijedeći poremećaji:

  • umor
  • nesanica
  • depresija
  • apatija
  • glavobolje
  • parestezija
  • anemija
  • povećana podložnost stresu
  • povećana podložnost infekcijama
  • poremećaj u radu želuca
  • poremećaj u radu crijeva
  • promjene u testu glukoze

Toksičnost
Pantotenska kiselina pripada grupi vitamina koji nisu toksični ni kada se konzumiraju u izrazito visokim dozama. Nema nikakvih izvještaja o tome da je ovaj vitamin ikada proizveo ikakvo toksično djelovanje u ljudi zbog prevelikog konzumiranja. No, to ne znači da ga se treba konzumirati u prevelikim dozama. Najmanja smrtonosna doza za štakore procijenjena je na deset grama vitamina po kilogramu težine životinje. To je vrlo visoka doza. Prevedeno u ljudske termine, to bi značilo preko pola kilograma vitamina (700 grama) za čovjeka teškog sedamdeset kilograma.

Sadržaj u hrani
Pantotenska kiselina je, kao što je već rečeno, široko rasprostranjena u biljnom i u životinjskom svijetu, no u hrani je prisutna u relativno malim količinama.

Izvori:

  • suhi pivski kvasac
  • pekarski kvasac
  • jetra
  • žumanjak jajeta
  • cijelo jaje
  • bubreg
  • mlijeko u prahu
  • mekinje
  • gljive
  • pšenične klice
  • soja
  • leća
  • heljdino brašno
  • zobene pahuljice
  • smeđa riža
  • avokado

Twitter Facebook Email

Komentiranje je završeno.