Vitamin B3

Vitaminom B3 nazivaju se niacin (nikotinska kiselina) i njegov amid, niacianiamid, također poznat pod nazivom nikotinamid. Pojavljuje se u obliku bijelog kristaličnog praha bez mirisa. Pelagra, bolest koja nastaje zbog pomanjkanja vitamina B3 bila je prilično nepoznata prije početka dvadesetog stoljeća. Početkom dvadesetog stoljeća pelagra se počela širiti u nekim dijelovima SAD-a gdje je takoreći uvezena zajedno s kukuruzom iz Južne i Srednje Amerike. Od godine 1910. do 1935. na godinu je bilo čak 170 000 slučajeva pelagre u nekim južnim dijelovima SAD-a no uzrok bolesti nije bio poznat.

Za nikotinsku se kiselinu kao kemijski spoj u to vrijeme znalo, no nitko je nije povezivao s pelagrom. Opis nikotinske kiseline kao kemijskog spoja dolazi još iz godine 1867. kada ju je prvi puta kao takvu opisao znanstvenik Huber. Kada se pelagra u SAD-u proširila do epidemijskih razmjera ministarstvo zdravstva poslalo je bakteriologa dr. Josepha Goldbergera da je istraži.

Godine 1922. on upozorava na to da je bolest uzrokovana nedostacima u prehrani i da se može spriječiti i liječiti dodavanjem kvasca u prehrani. Liječnici širom svijeta doslovce su ga ismijali jer su smatrali da je bolest uzrokovana toksinom u hrani ili virusom. 1937. godine, međutim, dolazi do pronalaska da nikotinska kiselina može liječiti bolesti.

Utjecaj na zdravlje i djelovanje
Pored liječenja pelagre niacin se koristi i u liječenju nekih drugih poremećaja. U te druge poremećaje ubrajamo povećane količine masti u tijelu, a koristi se i kao dopunska terapija kod nekih psihijatrijskih oboljenja.

Niacin je dakle prijeko potreban u:

  • unutar staničnom disanju
  • proizvodnji nekih steroidnih hormona
  • održavanju zdravlja kože i membrana sluznice
  • održavanju zdravlja živaca i središnjeg živčanog sustava
  • održavanju zdravlja probavnog sustava
  • homeostazi kalcija
  • razvoju i rastu
  • proizvodnji inozitola

Niacin i rak
Kemoterapija koja se primjenjuje u liječenju raka često uzrokuje oštećenja leukocita u koštanoj srži i njihovu smanjenu proizvodnju te nastanak sekundarnog raka koji nastaje nakon izliječenja od prvobitnog raka. Kako je rečeno, terapija niacinom može to spriječiti ili znatno reducirati. U jednom je takvom istraživanju kod ljudi kojima je davan niacin pojavu sekundarnog raka i leukemije bila čak osamdeset posto manja u odnosu na ljude kojima je bila davana placebo tableta, a koja nije sadržavala ništa.

Niacin i razina masti i kolesterola u krvi
Istraživanja pokazuju da velike doze niacina, ali ne niacinamida, imaju velik utjecaj na razinu masti i kolesterola u krvi. Smanjuju i razinu kolesterola i svih masti. Čak i pojedinačne velike doze imaju učinak na razinu masti i kolesterola. U jednom se istraživanju pokazalo da je jedan gram niacina davan tri puta na dan, za mjesec dana smanjio razinu kolesterola u serumu pacijenata za petnaest posto, a razinu triglicerida za čak dvadeset i sedam posto. Takve velike doze niacina se zato koriste u liječenju ateroskleroze kada je ona uvjetovana povišenom razinom masti u krvi.

Simptomi deficita
Glavna bolest koja nastaje zbog nedostatka niacina u tijelu je pelagra. Riječ pelagra dolazi iz talijanskog jezika, a znači gruba ili prijesna koža. Simptomi manjka niacina u tijelu su:

  • dermatitis
  • nesanica
  • gubitak apetita
  • gubitak tjelesne težine
  • slabost
  • tamnocrvena bolja jezika i bolovi u jeziku
  • bolovi u ustima
  • poremećaj u probavi
  • bolovi u želucu
  • proljevi ili tvrda stolica
  • vrtoglavice
  • glavobolje
  • nervoza
  • zabrinutost
  • konfuznost
  • zaboravnost

Toksičnost

Uziman u uobičajenim preventivnim i terapijskim dozama od 500 miligrama na dan, niacin nije toksičan i obično ne proizvodi nikakve štetne nuspojave. Može se jedino javiti za niacin tipično crvenilo i osjećaj topline, prvenstveno u licu i vratu, a onda i u drugim dijelovima tijela. Tako djelovanje niacina potpuno je bezopasno. Ono obično nastupa oko pet minuta nakon što smo ga uzeli i traje oko petnaest do dvadeset minuta. Ako se to djelovanje niacina želi izbjeći, treba ga se uzimati u manjim dozama, te ih po potrebi postupno povećavati. Premda je petsto miligrama niacina prilično velika doza i u većini slučajeva više nego dovoljna, kako je već spomenuto, veće se doze ponekad primjenjuju u liječenju nekih poremećaja koji dobro reagiraju na velike doze ovog vitamina.

Sadržaj u hrani
Najbogatiji izvor niacina u hrani su kvasac, kikiriki, meso, riba, cijelo zrno žitarica i cijelo brašno. Voće, povrće i jaja, te mlijeko i mliječni proizvodi općenito su vrlo siromašni niacinom.

Izvori:

  • suhi neaktivni kvasac
  • svježi pekarski kvasac
  • kikiriki
  • maslac od kikirikija
  • orasi
  • jetra (goveđa i janjeća)
  • zečetina
  • pileća jetra
  • puretina
  • piletina
  • konzervirana tunjevina
  • losos
  • konzervirane sardine
  • pšenične klice
  • smeđa riža
  • pšenično brašno od cijelog zrna
  • kukuruzno brašno od cijelog zrna
  • ječmeno brašno od cijelog zrna
  • heljdino brašno od cijelog zrna
Twitter Facebook Email

Komentiranje je završeno.