Vitamin B1 (tiamin)

Vitamin B1 ili tiamin jedan je od vitamina B skupine i topiv je u vodi. Jedan je od prvih pronađenih i izoliranih vitamina uopće. Najčešće upotrebljavani oblik vitamina, tiamin – hidroklorid bezbojni je sastojak karakterističnog mirisa i ponešto gorkastog okusa. U japanskoj se literaturi izvještaji o smrtonosnoj bolesti beriberi pojavljuju već 808. godine, a cijela disertacija na tu temu 1645. godine.

Ova bolest koja nastaje zbog nedostatka tiamina u tijelu u svijetu je proizvela takva stradanja da su liječnici i znanstvenici širom svijeta bili primorani tražiti rješenje. Milijuni su ljudi stradali prije nego što je bilo otkriveno i prihvaćeno da je bolest uzrokovana nedostatkom sastojka u prehrani, a ne nekim virusom, kako se to tada mislilo.

Tiamin je od tada jedan od najviše proučavanih i primjenjivanih vitamina u medicinskoj praksi, no i opet je malo ljudi upoznato s njegovom važnošću u ljudskom tijelu. Godine 1885. liječnik japanske mornarice K. Takaki upozorava da je bolest uzrokovana poremećajima u prehrani i preporučuje da se odnos između ugljika i dušika u prehrani promijeni i uvede više proteinske hrane.

Kada mu članak izlazi u prestižnom medicinskom časopisu The Lancet, medicinska ga javnost ga doslovce ismijava jer smatra da je bolest uzrokovana toksinom u hrani ili virusom. No, japanska je mornarica na svojim brodovima ipak sprovela njegov prijedlog i beriberi se s brodova te mornarice gotovo sasvim iskorijenio.

Do pravog pomaka u povijesti beriberija dolazi godine 1890. kada je Christian Eijkman, nizozemski znanstvenik, radeći na Javi, otkrio da se u njegovih pilića u vrtu kada ih hrani bijelom rižom (bijeloj riži maknute su ljuskice ili mekinje) razvija polineuritis (oboljenje većeg broja živaca) koji nalikuje beriberiju u ljudi. On i njegov suradnik Gerrit Grijns godine 1900. dokazuju da se ova bolest može izliječiti mekinjama od riže u kojima se nalazi antiberiberi faktor kako su ga tada nazivali. Kasniji radovi drugih znanstvenika u drugim laboratorijima utvrdili su kemijsku strukturu ovog faktora koji je dobio naziv tijamin ili vitamin B1.

Utjecaj na zdravlje i djelovanje
Jedna od najvažnijih funkcija tiamina u ljudskom tijelu jest njegova uloga u metabolizmu ugljikohidrata. To je važno jer se tim procesima stvara energija potrebna za rad mozga i ostalih dijelova tijela, a stvaraju se i neki drugi, za tijelo neobično važni, sastojci. Osim poremeća u proizvodnji energije za tijelo, nedostatak tiamina bit će narušena i proizvodnja i rad mnogih hormona i neurotransmitera.

Nedostatak tiamina u tijelu, kao i nedostatak drugih vitamina, može proizvesti poremećaje i prije no što nastupe ozbiljniji neurološki poremećaji. Deficit ovog vitamina, između ostalog, utječe na raspoloženje i mentalne sposobnosti. Nije teško razviti manjak ovog vitamina u tijelu. Konzumiranje alkohola i loša prehrana mogu dovesti do deficita. Čak 99% tiamina gubi se iz pšenice prilikom njezine prerade u bijelo brašno. I druga hrana isto tako izgubi puno tiamina kada se prerađuje. Zbog toga je u većini zemalja obogaćivanje bijelog brašna tiaminom obavezno.

Tiamin je prijeko potreban i za održavanje zdravlja mijelina živaca. Mijelin živaca masni je sloj oko živca koji služi kao zaštita i izolator. Manjak tiamina u tijelu može prouzročiti velike poremećaje u sintezi nekih aminokiselina i proteina. Studije na štakorima deficitarnim u tiaminu pokazuju da je proizvodnja glutamata, aspartata i GABA u mozgu ovih životinja znatno smanjena. Ove aminokiseline služe u tijelu i kao neurotransmiteri. Neurotransmiteri prenose sve poruke koje nam omogućuju da osjećamo emotivno ili dodirno, da mislimo, osjećamo glad, žeđ i tako dalje. Zbog toga su neurotransmiteri i njihovo zdravlje od velike važnosti jer poremećaji u njihovu radu mogu prouzročiti velike poremećaje u tijelu.

Vitamin B1 ili tiamin je neophodan u slijedećim funkcijama u tijelu:

  • metabolizam ugljikohidrata
  • proizvodnja energije potrebne za rad mozga i ostalih dijelova tijela
  • metabolizam nekih aminokiselina i masti
  • proizvodnja nekih neurotransmitera
  • metabolizam i održavanje staničnih membrana
  • održavanje zdravlja živaca i središnjeg živčanog sustava
  • održavanje zdravlja srca
  • održavanje zdravlja probavnog sustava

Tiamin, raspoloženje i ponašanje
Provedena su brojna istraživanja da bi se utvrdilo postoji li veza između hrane koju jedemo i naših raspoloženja i ponašanja. Rezultati jasno pokazuju da postoji. Hrana koju jedemo zapravo jako utječe na naše emocije i ponašanje, osobito sastojci u hrani koji su povezani sa razinom i radom neurotransmitera i hormona u tijelu. U jednom slučaju koji je godine 1980. objavljen u American Journal of Clinical Nutrition doktori D. Lontsdale i Shamberger opisuju grupu tinejdžera koji su patili od strahovitih promjena u raspoloženju, razdražljivosti, noćnih mora, nesanica, promjena u ličnosti i sl., simptoma za koje se kasnije otkrilo da su svi posljedica nedostatka tijamina u tijelu. Kao što je rečeno nedostatak ovog vitamina djeluje na razinu nekih važnih neurotransmitera i hormona, pa može jako utjecati na naše raspoloženje i ponašanje.

Simptomi deficita

Najčešći simptomi manjka tijamina u tijelu su slijedeći:

  • umor
  • slabost
  • depresija
  • slaba koncentracija
  • oslabljeno pamćenje, osobito nedavnih događaja
  • smanjena sposobnost fokusiranja pažnje
  • mentalni umor
  • razdražljivost
  • promjene u raspoloženju
  • gubitak apetita, s anoreksijom ili bez nje
  • poremećaji u probavi, proljevi
  • slabost u mišićima
  • atrofija mišića
  • paraliza
  • tahikardija (ubrzani otkucaji srca)

Toksičnost vitamina B1
Tiamin je vitamin koji se ubraja u potpuno netoksične vitamine čak i kada se uzima u velikim dozama. No, način uzimanja ovog vitamina je veoma važan. Nikakve toksične nuspojave nisu se nikad pojavile kada se vitamin uzimao na usta. Injekcije se obično dobro toleriraju čak i u dozama od 100 do 200 puta većim od najmanjih dnevnih doza propisanih za ovaj vitamin. U rijetkim slučajevima, međutim, u vrlo malog broja ljudi došlo je do alergijskih reakcija na injekcije. Takve su pojave vrlo rijetke, no na njih svakako moramo paziti. Tiamin se ne nakuplja u tijelu pri dugotrajnoj primjeni. Tijelo upotrijebi samo onoliku količinu tiamina koja mu je potrebna za namirenje trenutačnih potreba, a ostalo se izluči iz tijela mokraćom i stolicom.

Sadržaj u hrani
Najbogatiji izvor tijamina su kvasac, cijele žitarice i meso.
Gotovo sav tijamin u žitaricama nalazi se u klici i u mekinjama (ljusci).

Izvori:

  • suhi pivski kvasac
  • ekstrakt kvasca
  • smeđa riža
  • klice kukuruza
  • pšenične klice
  • pšenične mekinje
  • sojino brašno
  • svinjetina
  • bademi
  • zobene pahuljice
  • brašno heljde
  • pšenično brašno (cijelog zrna)
  • lješnjaci
  • jetra
Twitter Facebook Email

Komentiranje je završeno.