Vitamin A

Vitamin A naziv je za grupu sastojaka koji posjeduju biološku aktivnost retinola ili su s njim strukturno povezani. Retinol je alkoholni oblik vitamina A i glavni oblik kojeg nalazimo u ljudskom tijelu i u tijelu većine životinja. Vitamin A i njegovi derivati pripadaju puno većoj strukturno povezanoj grupi spojeva koji se nazivaju retinoidima.

Neki od njih već se dugo vrijeme eksperimentalno i terapijski primjenjuju u liječenju nekih oboljenja kože i nekih oblika raka. Karakteristični poremećaj koji nastaje zbog pomanjkanja vitamina A u tijelu je noćno sljepilo, stanje kada po mraku ne možemo dobro vidjeti.

Takvo stanje jedno je od najstarijih oboljenja u povijesti čovječanstva. Spominje se u starim zapisima kao što su egipatski priručnik medicine koji datira još od prije otprilike 3500 godina. Taj egipatski priručnik spominje noćno sljepilo i bitotove točke, još jedno oboljenje zbog nedostatka vitamina A, te kao lijek za ova oboljenja preporučuje jetru volova i crnih pijetlova. Hipokrit također preporučuje jetru za liječenje ovih poremećaja. Ranih 1900-tih godina Sir Frederik Hopkins otkriva da mlijeko sadrži sastojak prijeko potreban za rast štakora.

Životinje hranjene samo bijelom rižom, kazeinom i mineralima ne razvijaju se kako treba ukoliko im se ovaj faktor ne doda hrani. Istraživanja pokazuju da je taj faktor prisutan i u maslacu, žumanjku jajeta, te u ulju jetre bakalara. Faktor nazivaju „u mastima topivim A“, a godine 1920. naziv se mijenja u vitamin A.

Utjecaj na zdravlje i djelovanje
Deficit vitamina A jedan je od glavnih problema mnogim dijelovima neindustrijaliziranog svijeta. Procijenjeno je da se u otprilike 5 do 10 milujuna djece razvija bolest očiju tipična za nedostatak ovog vitamina u tijelu, a čak više od 500 000 predškolske djece godišnje oslijepi zbog nedostatka vitamina A. Većina te slijepe djece uopće ne preživi. Vitamin A prijeko je potreban i za mnoge druge procese. Potreban je za rast, stvaranje i razvoj kostiju, stvaranje i razvoj nervnog sustava te imunitet tijela protiv infektivnih i drugih bolesti, uključujući i rak. Dulji nedostatak ovog vitamina može proizvesti sljepilo, prestanak rasta, infektivne bolesti i smrt.

Vitamin A je također važan za očuvanje i funkciju probavnog sustava, bubrega i mjehura.
Pomaže u lučenju probavnih sokova koji su neophodni za pravilnu digestiju proteina.

Vitamin A nužan je u slijedećem:

  • stvaranju vidnog purpura potrebnog za proces vida
  • održavanju zdravlja oka, osobito njegovih površinskih dijelova
  • proizvodnja RNK i DNK i diferencijaciji stanica
  • održavanju zdravlja kože i sluznice
  • održavanju zdravlja stanica za izlučivanje sluzi
  • razvoju i rastu kostiju i održavanju njihovog zdravlja
  • stvaranju živaca i održavanju njihova zdravlja
  • održavanju imuniteta tijela
  • proizvodnji spermija u muškaraca i ploda u žena
  • ugrađivanju željeza u crvene krvne stanice

Vitamin A i vid
Vitamin A neophodan je za normalan vid, osobito noću. Nedostatak vitamina A izaziva noćno sljepilo. Smatra se da normalna prilagodba oka za vid po noći traje i do dvadesetak minuta. U nedostatku vitamina A ona može biti i stotinu i više puta dulja. Osim za normalan vid, vitamin A neophodan je za zdravlje oka kao takvog. U nedostatku ovog vitamina oči postaju suhe i javljaju se pečenje i svrbež. Stanice konjuktive i obližnje sluznice ne obnavljaju se normalno već se tako suhe gomilaju, te nastaje poremećaj oka koji se naziva Bitotovim točkama i bolest kseroftalnija koja ako se pravovremeno ne liječi uzrokuje sljepilo.

Vitamin A i obrambeni sustav tijela
Već u prvim godinama istraživanja ovog vitamina otkriveno je da poremećaji u očima i u rastu nisu jedine manifestacije njegovog nedostatka u tijelu. Ti su poremećaji uvijek bili popraćeni sepsom koja je najčešće bila toliko izražena da je ovjetovala smrt eksperimentalnih životinja. Kasnija istraživanja jasno pokazuju da nedostatak vitamina A uvjetuje infekcije u ljudi i u životinja, te a je ovaj vitamin neophodan za zdravi imunitet tijela. Zbog toga je vitamin A ubrzo nazvan antiinfekcijskim vitaminom.

Vitamin A i rak
Veza između vitamina A i karcinoma otkrivena je još 1926. godine kada je tim znanstvenika otkrio da u laboratorijskih životinja dolazi do nastanka raka želuca ukoliko ih se hrani hranom u kojoj nedostaje vitamin A. Uskoro je otkriveno da nedostatak vitamina A često uzrokuje metaplastične promjene u epitelu dišnog, želučano crijevnog i urogenitalnog trakta. Metaplazija je nenormalna zamjena jednih stanica drugima, pretežno nenormalnim stanicama i smatra se prvim korakom prema razvoju dobroćudnih i zloćudnih tumora. No, ne samo da nedostatak vitamina A može uvjetovati pojavu metaplazije, već neki autori tvrde da konzumiranje dodatnog vitamina A može spriječiti pojavu pretkarcinogenih i karcinogenih stanica. Razlog zbog čega se primjena ovog vitamina u liječenju raka nije proširila je zbog njegove relativne toksičnosti kada se primjenjuje u većim dozama. Da bi bio učinkovit protiv već postojećih karcinoma vitamin A mora se konzumirati u mnogo većim dozama nego što je to uobičajeno, a tada mogu nastupiti neke toksične nuspojave. Zbog učinkovitosti vitamina A u borbi protiv raka i njegove relativne toksičnosti, stalno se istražuju novi oblici ovog vitamina koji bi bili manje toksični, a više djelotvorni u liječenju ove teške bolesti.

Simptomi deficita
Najčešći simptomi pomanjakanja vitamina A su:

  • promjene na koži, koja postaje suha, tvrda i ispucana
  • suhoća i svrbež očiju
  • suha kosa bez sjaja
  • gubitak apetita
  • smanjena sposobnost prilagodbe očiju na mrak
  • noćno sljepilo
  • Bitotove točke
  • smanjen razvoj i rast
  • folikularna hiperkeratoza
  • smanjeni imunitet tijela i sklonost prema infekcijama

Tko treba više vitamina A?
Mnogo je čimbenika koji utječu na status vitamina A u tijelu. Među tim čimbenicima najvažniji su životna dob, genetski uvjeti, stres, konzumiranje alkohola, te različite bolesti i lijekovi koje konzumiramo. Studije nedvojbeno pokazuju da su djeca podložnija pomanjkanju vitaminu A nego odrasli. Pojave sljepila zbog pomanjkanja ovog vitamina u nerazvijenim zemljama gotovo su sasvim ograničene na djecu od 6 mjeseci do 6 godina života. Stres je također važan faktor za status ovog vitamina u tijelu. Ustanovljeno je da čovjek treba više vitamina A kad je pod stresom, bilo kakvog oblika on bio. Kad smo pod stresom metabolizam vitamina A dosta je brži, a u tkivima ga ima manje nego kad nismo ni pod kakvim stresom. To se odnosi na bilo kakav oblik stresa, bio on fizički, kemijski ili mentalni. Vitamin A mjeri se ili u internacionalnim jedinicama (IJ) ili retinol ekvivalentima (RE).

Toksičnost vitamina A
Za razliku od većine drugih vitamina, vitamin A u velikim dozama može proizvesti neke toksične nuspojave, osobito ako se primjenjuje dulje vrijeme (nekoliko mjeseci ili godina). Prvi simptomi koji se mogu primijeniti u akutnom otrovanju ovim vitaminom su prhutanje kože, glavobolje, razdražljivost i znakovi otrovanja jetre kao što su mučnine, povraćanja, gubitak apetita i anoreksija.

Dalje, kod dugotrajnih otrovanja javljaju se ispupčenja fontanela u djece, a u odraslih bolovi u kostima i mišićima, omekšanje kostiju, nagomilavanje kalcija u tijelu, razdražljivost, nesanica, gubitak tjelesne težine, proljev, opadanje kose i neki drugi simptomi. No, bez obzira na to što veće količine vitamina A konzumirane dulje vrijeme mogu proizvesti toksične nuspojave, toksičnost vitamina A ipak je u literaturi o vitaminima prenaglašavana i preuveličavana. Do trovanja vitaminom A došlo je zapravo samo u rijetkim slučajevima. Žene u trudnoći moraju paziti da ne pretjeraju s konzumiranjem vitamina A (ne bi trebale konzumirati više od 5000 IJ na dan iz svih izvora) jer mogu uzrokovati poremećaje u razvoju ploda.

Sadržaj u hrani
Već formirani ili takozvani vitamin A nalazi se samo u hrani životinjskog porijekla. Najbogatiji izvori su ulja riblje jetre. Ostali bogati izvori su jetra i drugi unutarnji organi kao što su srce i bubreg te mliječni proizvodi, kao što su maslac, vrhnje, sir itd.

Izvori:

  • ulje jetre bakalara
  • ovčja jetra (kuhana)
  • jetra vola (kuhana)
  • teleća jetra (kuhana)
  • maslac (svježi)
  • žumanjak jajeta
  • cijela jaja
  • sir
  • punomasno vrhnje
  • punomasno kravlje mlijeko
  • losos
  • dagnje
  • svježe dinje
  • svježe marelice
  • sušene šljive
  • svježe breskve
  • mandarine
  • banane
  • naranče
  • mrkva
  • peršun
  • špinat
  • kelj
  • slatki krumpir
  • brokula
  • endivija
  • bundeva
  • zelena salata
Twitter Facebook Email

Komentiranje je završeno.