Veganska dijeta

veganska dijetaTermin vegan osmislio je Donald Watson 1944. godine, a nastao je kao skraćenica od riječi vegetarijanac. Neki vegetarijanci su bili potaknuti željom da se posebno identificiraju mliječni i nemliječni proizvodi te su pokrenuli koaliciju sačinjenu od onih vegetarijanaca koji ne konzumiraju čak ni mliječne proizvode. Donald Watson, Elise Shrigly i nekolicina drugih susreli su se u Londonu kako bi raspravljali o imenu svoje grupe. Iako sam termin nije korišten prije dvadesetog stoljeća, veganstvo je bilo prakticirano stotinama godina prije. Unatoč dugom prakticiranju veganstvo je imalo manje sljedbenika od nekih drugih vrsta vegatarijanske prehrane. Arheološki i drugi znanstveni dokazi pokazuju kako veganska dijeta nije urođena čovjeku već je on po svojoj prirodi svejed, te da je oduvijek trećinu svojih dnevnih kalorijskih potreba zadovoljavao namirnicama životinjskog porijekla. Glavna motivacija za veganski način prehrane leži u religioznim razlozima.

Osnovna načela
Vegani se međusobno znatno razlikuju u svojim obrascima prehrane te kao rezultat toga ne postoji jedan specifičan skup pravila i jelovnika koji bi se mogao nazvati veganskim. Većina veganskih kuharica uz recepte sadrži prehrambene smjernice koje uključuju dnevne kalorijske potrebe te liste namirnica koje sadrže esencijalne nutrijente poput bjelančevina, vitamina, minerala itd. Veganska dijeta nije samo skup prehrambenih pravila već životna filozofija zasnovana na etičkom stavu, brizi o pravima životinja i ekologiji. Veganska ishrana zasniva se na žitaricama, mahunarkama, voću i povrću, ne jede se meso (uključujući ribu i morske plodove), zatim jaja, mlijeko, mliječni proizvodi pa čak i med. Većina također izbjegava sve proizvode koji su testirani na životinjama te nošenje obuće i odjeće od životinjske kože, krzna, svile i perja, ne posjećuju cirkuse sa životinjskim točkama i zoološke vrtove. Imajući na umu ova načela i filozofiju, vegani mogu kreirati različite jelovnike i recepte jer nema striktnih pravila osim navedenih filozofsko etičkih.

Utjecaj na zdravlje i posebne napomene
Ukoliko je raznovrsna, veganska dijeta može biti vrlo zdrav način prehrane. Koristi za zdravlje su slične kao i kod drugih vegatarijaskih dijeta, a to su smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara, sniženje krvnog tlaka i razine kolesterola u krvi, smanjenje rizika od karcinoma debelog crijeva i prostate. Ljudi koji prijeđu na vegansku dijetu ubrzano mršave, naročito u prvih nekoliko mjeseci. Pored toga, većina vegana ima manji indeks tjelesne mase što je važan dijagnostički kriterij pretilosti. Ako se dobro planira i dosljedno provodi, veganska dijeta prikladna je za svakoga. Oprez i dodatno savjetovanje s liječnikom preporučuju se djeci, trudnicama, dojiljama i tinejdžerima. Najveća zabrinutost nutricionista i dijetetičara vezana je uz rizike od nedostataka nekih važnih nutrijenata kao što su bjelančevine, minerali (željezo, kalcij i cink), vitamini (D, B12 i riboflavin) i jod. Nutricionisti preporučuju uzimanje dodataka prehrani kako bi se rizici izbjegli.

Dostupnost namirnica, izvedivost i trošak
Namirnice za vegansku prehranu su dostupne te ako se baziraju na onima s tržnice mogu biti prilično jeftine. Neki autori veganskih kuharica reklamiraju dijetu kao izrazito jeftinu. Ipak, neki veganski proizvodi u dućanima zdrave hrane mogu biti dosta skupi i teško dobavljivi, ali se veganska dijeta može provoditi i bez njih.

Dodatne informacije o Veganskoj dijeti

Veganska dijeta nije za djecu

Dijabetes, astma i anemija zaobilaze male vegetarijance

Twitter Facebook Email

One Response to “Veganska dijeta”

  1. ‘Glavna motivacija za veganski način prehrane leži u religioznim razlozima.’ Apsolutno pogrešno, veganstvo nema nikakve veze s religijom. Molim da se educirate, prije nego što širite netočne informacije.

Leave a Reply

You must be logged in to post a comment.