Što je za čovjeka prirodna hrana?

što je zdrava hranaNevjerojatno puno se govori i piše o hrani i njezinom sadržaju u posljednje vrijeme. Fokus se postavlja na epidemiju debljine koja je zavladala zapadnim svijetom. Usprkos rastućem broju stručnjaka za zdravu hranu, dućana zdrave hrane i novina koje pišu o zdravoj hrani, brkaju se činjenice sa iskrivljenim tvrdnjama i konstantno nam se savjetuje da jedemo pogrešne stvari. Mediji, koliko god to pokušavali, nisu u stanju prenijeti jasnu istinitu sliku o tome što bismo zapravo trebali jesti.

Pojam ”zdrave” hrane se najčesće povezuje sa povećanim unosom voća i povrća i vegetarijanstvom, pa nam se sa svih strana nude žitarice, sjemenje, zrnje i razni proizvodi od soje, dok nam se istovremeno savjetuje da ograničimo unos crvenog mesa, jaja i punomasnih mliječnih proizvoda.

Evolucija je, međutim, čovjeka prilagodila hrani životinjskog porijekla, bogatoj proteinima i masnoćama koji su gradivni materijal našem tijelu. Kako se poljoprivreda razvila relativno kasno u ljudskoj povijesti, nismo se genetski stigli prilagoditi tako velikoj količini škroba kojeg sadrže žitarice. Pogotovo se nismo prilagodili tako velikoj količini šećera i rafiniranih ugljikohidrata, te industrijski manipuliranoj hrani, hidrogeniziranim (očvrsnutim) biljnim uljima i raznim kemijskim dodacima koje prehrambena industrija obilato koristi. Moderna istraživanja neosporno pokazuju snažnu vezu između hrane bogate šećerom i škrobom i civilizacijskih bolesti, tzv. metaboličkog sindroma – debljine, dijabetesa, povećanog krvnog tlaka i povećanih masnoća u krvi. Zakoni evolucije također podupiru ove nalaze. Nikad u ljudskoj povijesti čovjeku nisu bile pristupačne tolike količine hrane bogate škrobom i šećerom. Nikad se od našeg postanka nismo susreli sa tolikom količinom neprirodnih namirnica, brutalno manipuliranih biljnih ulja i kemikalija raznih vrsta.

što je zdrava hrana

Osnovu prirodne čovjekove prehrane čine riba, meso, jaja, prirodne masnoće, punomasni mliječni proizvodi i povrće, nadopunjeno orašastim plodovima i bobičastim voćem. Ovaj način prehrane je dobio razna moderna imena, neki ga nazivaju prehranom kamenog doba (Stone Age Diet) ili paleolitskom prehranom (Paleolithic Diet), drugi koriste nazive kao niskougljikohidratna prehrana ili LCHF (Low Carb High Fat). Kako god se naziva, radi se o raznim varijantama i tumačenjima jednog modela prehrane najsličnijeg prehrani naših predaka. Što više prirodnih namirnica, a što manje industrijskih prerađevina, sa što manje industrijskih dodataka (E-brojeva), po mogućnosti ekološkog ili domaćeg uzgoja, na starinski način. Ja koristim izraz LCHF jer mislim da najbolje opisuje o kakvom se sadržaju prehrane radi – Low Carb High Fat = manje ugljikohidrata, više masnoće. Ograničavamo unos ugljikohidrata, tj. namirnica bogatih šećerom i škrobom (šećer, slatkiši, kolači, brašno, kruh, peciva i drugi proizvodi od šećera i brašna, tjestenina, krumpir, bijela riža, sokovi i gazirana pica), te umjesto toga unosimo više prirodnih masnoća koje nam daju energiju te osjećaj sitosti i zadovoljstva (maslac, vrhnje, hladno prešano kokosovo ulje, svinjska mast i hladno prešano maslinovo ulje). Nakon više desetljeća potpuno neosnovane fobije od masnoće, koja je nastala konstruiranom kampanjom protiv kolesterola, konačno se vraćamo prirodnom i zdravom načinu prehrane.

Tridesetih godina prošlog stoljeća je liječnik Weston Price proputovao svijet istražujući i studirajući prehranu izoliranih grupa naroda netaknutih civilizacijom, a koji su se pridržavali svog tradicionalnog načina prehrane. Proučavao je prehranu i zdravstveno stanje 14 urođeničkih kultura, od otoka u Tihom oceanu, Nove Gvineje, škotskog otočja Hebrida, izoliranih sela u Švicarskoj, do Afrike i Eskima. Bilo je razlika u prehrani raznih grupa, ovisno o tome gdje su živjeli. Prehrana je u arktičkoj klimi bila različita od prehrane u tropskim krajevima. Jedni su bili zemljoradnici, drugi ne, jedni su uzgajali stoku, drugi ne. Udio životinjske i biljne hrane se razlikovao od grupe do grupe, a isto tako se razlikovao i udio masnoće i ugljikohidrata u prehrani. Jedno im je bilo zajedničko, osnovu prehrane sačinjavala je hrana životinjskog porijekla – meso, riba, iznutrice, obilje prirodnih masnoća, mliječni proizvodi i biljna hrana, tamo gdje je bila pristupačna.

Na otocima Nove Gvineje prehrana se uglavnom sastojala od zasićenih masnoća iz kokosovog ulja i ribe. Urođenički narod Masaji iz Afrike i danas se 80-90% hrane mesom i mlijekom (nepasteriziranim i nehomogeniziranim). Mršaviji su, imaju niži krvni tlak i bolje masnoće u krvi nego kontrolne grupe koje su sudjelovale u jednom novijem istraživanju. Eskimi su također narod čija se prehrana sastoji od masne ribe – zasićene masnoće i proteina, bez ugljikohidrata. Ono što je zajedničko svim ovim skupinama naroda je potpuno odsustvo modernih civilizacijskih bolesti – debljine, dijabetesa, kardio vaskularnih i autoimunih bolesti te mnogih vrsta raka.

Doktor Weston Price, a iza njega i drugi znanstvenici, također su proučavali što se događalo prijelazom stanovnika ovih kultura na zapadnjački stil života. Tradicionalni lovci i sakupljači, koji su prešli na zapadnjačku prehranu sa puno rafiniranih namirnica i ugljikohidrata, postali su žrtve kardio vaskularnih bolesti, visokog krvnog tlaka, debljine, dijabetesa, karijesa i ispadanja zubi. Oni koji su se vratili svojoj izvornoj prehrani mesom, iznutricama i masnoćom, ozdravili su i povratili svoje zdravlje.

U Americi i Švedskoj su, a sigurno i u puno drugih zemalja, ljudi počeli razumijevati povezanost prehrane i zdravlja te su mnogi preuzeli svoje zdravlje u vlastite ruke. Cijeli niz ”modernih” bolesti saniran je promjenom načina prehrane. Ovo vam naravno neće priznati gigantske industrije hrane i lijekova, jer, ako ljudi mogu utjecati na svoje zdravlje povratkom na prirodan način prehrane, kome će industrija hrane prodavati svoje jeftine manipulirane proizvode, i kome ce industrija lijekova prodavati lijekove kad se zdravlje naruši zbog krivih prehrambenih navika?

Twitter Facebook Email

Komentiranje je završeno.