Stevija – slatko, a bez kalorija

Zapanjujuće je koliko je stevija korisna za mršavljenje. Osim što se ova biljka ne razgrađuje i ne skladišti u organizmu kao pričuvni izvor energije, zadovoljava potrebu za slatkim. 

No, tu nije kraj, istraživanja pokazuju da slatki glikozidi utječu na osovinu hipotalamus – želudac, što blokira osjećaj gladi na samom početku, u središnjem živčanom sustavu. Taj se učinak postiže uzimanjem 15 kapi ekstrakta dvadeset minuta prije jela.

Za razliku od saharoze, ekstrakt stevije ne samo da nije štetan za zdravlje već je i ljekovit. Ta bi biljka mogla postati spasonosna za oboljele od dijabetesa tipa 2 jer se bez straha može upotrebljavati kao sladilo s obzirom na to da ne povisuje razinu šećera u krvi i potiče izlučivanje inzulina.

Osim toga, stevija djeluje protiv drugih čestih bolesti današnjice – povišenog krvnog tlaka, osteoporoze, pretilosti, infekcije gljivicom Candidom albicanis i povišene razine kolesterola u krvi.

Stevija (lat. Stevia rebaudiana) je višegodišnja grmolika biljka iz porodice glavočika (Asteraceae). Može narasti do visine jednog metra, uspijeva čak i u siromašnom tlu i donosi bogat prinos nekoliko puta godišnje, a odnedavno se uzgaja i u Hrvatskoj. Stavljika nosi nasuprotno raspoređene listove dugačke oko pet centimetara i široke oko dva, a za uzgoj biljke potrebno je puno svjetla i vlage. Najslađi i najveći, stariji listovi, koji se beru čak od tri do četiri puta godišnje, tijekom najviše tri godine.

Zanimljivo je da slatkoća te biljke ne potječe od ugljikohidrata, kako je to kod saharoze. Naime, stevija u svojim listovima sadrži osam glikozida, od kojih su dva zaslužna za njezinu iznimnu slatkoću – steviozid i rebaudiozid (tzv. REBA). Steviozid je 250 puta slađi od saharoze iz šećerne repe, a rebaudozid je od saharoze slađi čak 480 puta. Osim slatkih glukozida, stevija u svojims listovima sadrži i vitamine A i C, željezo, kalcij, natrij, kalij, magnezij, fosfor, cink i flavonoid rutin. Neke od tih tvari su snažni antioksidansi pa je stevija kao zaslađivač danas prvi izbor.

 

Stevija je danas na tržištu dostupna u obliku sušenog lista, bijelog i zelenog ekstrakta u prahu te tekućine. Tekućina se dobiva otapanjem praha u vodi. Potreban je oprez jer se na tržištu mogu naći ekstrakti i tekućine koji u sebi sadrže neke moguće štetne tvari.

Pomalo iznenađuje da je zbog sumnje na moguću štetnost biljke za zdravlje, koja nikada nije potvrđena ozbiljnim znanstvenim istraživanjima, Uprava za hranu i lijekove SAD-a (FDA) zabranila upotrebu ove biljke kao sladila 1980. Godine. Zabranjena je zatim i u mnogim drugim zemljama svijeta. Godine 1995. FDA dopušta njezinu upotrebu samo kao preventivu za dentalnu higijenu djece. Ipak, do danas je provedeno više od 200 znanstvenih istraživanja o primjeni ove biljke te se pokazalo da je potpuno sigurna, nema niti teratogeno (opasno po plod), otrovno, niti karcinogeno djelovanje. Doduše, uz prekomjerno uzimanje biljke vezane su određene nuspojave poput mučnine, vrtoglavice, glavobolje, povraćanja i mišićne slabosti, što može vrijediti za svaku stvar koja se konzumira u prevelikim količinama.

Twitter Facebook Email

Jedan odgovor za “Stevija – slatko, a bez kalorija”

  1. Zašto je FDA zabranila steviju?
    Pod nagovorom korporacija kao što su Nestle i ostali, jer, kako bi oni prodavali onda svoja umjetna sladila od aspartama koji uništava stanice mozga i izaziva rak…..