Što sve ima u sirevima i mlijeku?

Amerikanci su, zahvaljujući naprednoj kompjuterizaciji, vrlo pedantni statističari, a pratite li njihove brojke, primijetit ćete brojne zanimljivosti.  Amerika je jedan od najvećih potrošača sireva na svijetu te je USDA dala podatke koji pokazuju kako prosječan Amerikanac konzumira 302 kg mliječnih proizvoda godišnje, što govori o tome kako je to najznačajnija komponenta prehrane u Americi.

Postoji jednostavno pravilo – što je veća potrošnja sireva, veća je koncentracija hormona pojedena budući da su sirevi koncentrat suhe tvari mlijeka. Prema stručnom radu endokrinologa dr. Clarc Grosvenoru, objavljenom u časopisu Endocrine Reviews, kravlje mlijeko normalno sadrži 59 bioaktivnih hormona namjenjenih intenzivnom rastu teleta, ali kad se kravama muzarama dodaju sintetski hormoni dobiveni genetskom manipulacijom, a namijenjeni povećanju količine mlijeka, mlijeko postaje opasno za malu djecu, osobito za djevojčice.

Hormoni svojim djelovanjem na nanomolekularnoj razini daleko prevazilaze očekivanja proizvođača koji u stalnoj jurnjavi za povećavanjem profita ne prezaju od nikakvih sredstava pa ni zlouporaba. Liječnici su davno došli do zaključka – što ranija mjesečnica kod djevojčica, veći je rizik od rane pojave raka dojke.

Koliki je učinak hormona, najbolje se vidi na populaciji koja nije konzumirala mlijeko i mliječne proizvode već soju i sojine proizvode, u Japanu. Nakon rata, Japan je bio devastiran, a zbog „amerikanizacije“ došlo je do promjene prehrambenih navika i naglog porasta potrošnje mlijeka i mliječnih proizvoda. Pedestih godina, prosječna potrošnja mliječnih proizvoda bila je vrlo mala i iznosila samo 2,26 kilograma. Samo dvadeset godina kasnije ta je potrošnja otvaranjem šoping centara porasla na 53 kilograma po glavi stanovnika što se odmah odrazilo na ranije sazrijevanje mladih Japanki i na porast broja oboljelih od raka. Godine 1950. kod japanskih je djevojčica prva mjesečnica dolazila s 15,2 godina, a 25 godina kasnije s 12,2 godina. Danas je, sasvim sigurno, ta granica još niža. Svojim prehrambenim navikama, Amerikanci su u Japan donijeli i pretilost koja ozbiljno prijeti mladom naraštaju.

U modernoj proizvodnji mlijeka danas, kravama se daje goveđi hormon rasta dobiven rekombinacijom gena tj. somatotropin. Njega proizvodi poznati Monsanto, plasiran pod naivnim nazivom POSILAC. Njegova svrha je veće istiskivanje vimena kako bi se dobila veća produkcija mlijeka za 10-15%, a iz veće produkcije mlijeka dobit će se više sira za popularne cheesburgere. Uporaba somatotropina u krava odobrena je kobnom odlukom FDA 1993 godine. Dakle, unatoč upozorenjima zdravstvenih vlasti, kao i bojkota dijela farmera, FDA se oglušila budući da je pod snažnim utjecajem industrijskog lobija i pritiskom od milijardama dolara prihoda. Dobri poznavatelji fiziologije tvrde da je somatotropin kravama isto što i „crack“ ljudima tj. stimulator koji životinje prestimulira te isrpljuje do kraja. Zbog toga lako oboljevaju i ugibaju jer im je oslabljen imunitet.Taj isti rekombinirani somatotropin zabranjen je u susjednoj Kanadi i u Europi pa je odupiranje FDA jasan znak o zaštiti američkih multinacionalnih kompanija. Sasvim sigurno su se za zaradom polakomili i drugi farmeri širom svijeta te pravo stanje stvari može reći jedino skupa hormonska analiza mlijeka.

Posilac se injektira kravama, a svi nadležni stručni organi daju certifikate u kojima stoji kako takvo mlijeko i mliječni proizvodi nisu opasni za zdravlje. Uzmemo li u obzir pedesetogodišnju borbu s duhanskom industrijom oko pitanja je li cigareta opasna za zdravlje ili ne, sve do današnjeg upozorenja na kutijama „pušite na vlastitu odgovornost“, nije teško shvatiti što nas sve čeka u bliskoj budućnosti. Naime, do sada nije bilo sustavnog istraživanja djelovanja hormona rasta (somatotropina) iz mlijeka na zdravlje male djece. Tragovi tog hormona mogu se utvrditi i u goveđem mesu i nije teško pretpostaviti koliku će količinu unijeti u tijelo ljubitelji hamburgera. Naime, oko 40% krava završi u mesu za hamburgere.

Igra između zaštitnika ljudskog zdravlja s jedne i onih koji ga žele srušiti s druge strane, nastavlja se. Slično kao što se vodi bitka između proizvođača doping sredstava za sportaše i antidoping kontrole. Sve što nije striktno zabranjeno i sankcionirano dogodit će se, a dogodit će se i prodori u zabranjenu zonu, svake godine iznova, te svi koji su mislili kako je nakon skandala s melaminom kraj kineskim „ludorijama“, prevarili su se.

Twitter Facebook Email

Komentiranje je završeno.