Recite zbogom crvenom mesu

Ima na stotine studija o vezi hrane i raka, teških metala te pesticida i raka, ali ni jedna do sada nije bila sprovedena na golemom uzorku od 500.000 sredovječnih ljudi. Nakon što je nedavno ipak objavljena, najveći skeptici su zašutjeli. Zaključci su stoga vrlo čvrsti i moraju se respektirati bez zadrške.

Rezultati federalne studije objavljeni su u novom broju stručnog časopisa Archives of Internal Medicine, a skupinu stručnjaka Instituta za rak (National Cancer Institute) u Rockvillu predvodi dr. Rahimi Sinha. Istraživanje je trajalo 10 godina na području 6 saveznih država, što daje veliki vremenski i teritorijalni prostor u kojem se može vidjeti što se sve događalo s ispitanicima. Koliki su bili troškovi studije nije potrebno nagađati jer su za naše pojmove oni apsolutno preveliki. Središte interesa znanstvenika bila je pojavnost kardiovaskularne bolesti i raka u odnosu na konzumiranje crvenog mesa.

Dakle, ljubitelji crvenog mesa ovaj puta nikako nisu dobro prošli, a konačni rezultati samo potvrđuju ranija stajališta. Konzumira li se pretežno crveno meso, rizik oboljevanja od kardiovaskularnih bolesti i raka naglo raste, a time raste i mortalitet. Istraživanja ne idu u prilog vegetarijancima, jer se izričito kaže da problemi nastaju kada se crveno meso konzumira svakodnevno ili kada se u prehrani ne koriste druge vrste mesa (perad, riba, divljač).

Ukratko, volite li crveno meso, a ne volite piletinu, puretinu i ribu, velike su šanse da ćete umrijeti prerano. Na udaru su ljubitelji hamburgera, suhog mesa, kobasica te osobito hrenovki, zatim, pod znakom pitanja je britanska ljubav prema prženom hamburgeru te razna jela na bazi mljevenog mesa i mesnog umaka. U rizične skupine spadaju zanimanja koja su povezana s konzumiranjem fast fooda (policajci, studenti, taksisti, vozači u gradskom prijevozu, učenici koji su prisiljeni jesti „s kioska“ itd.). Unatoč svim mogućim mjerama i marketinškim trikovima do sada, industrija fast fooda bit će najviše pogođena.

U crveno meso spadaju govedina, junetina, ovčetina i janjetina, ali tu je i svinjetina premda ju mnogi nastoje odvojiti u „bijelo meso“. Dakle, u pitanju su odresci na ovakav ili onakav način tj. ukupan dnevni unos crvenog mesa. Čak što više, naši proizvođači žele pršutu dati posebno mjesto po kojem bi spadao u „zdrave namirnice“. Što je meso masnije tim gore jer pored kolesterola sadrži i poveću količinu zasićenih masnoća te željeza, a istovremeno i pesticide, ostatke veterinarskih lijekova i hormona, teške metale i razne karcenogene spojeve (ovisno o načinu pripreme). Zašto? Zato što se takve tvari akumuliraju u masnom tkivu životinja. Naravno, najmasnija je slanina, pa premda joj tepamo kad ju pržimo jer širi čaroban miris, ostaje rizična za zdravlje srca. Statistike morbiditeta i mortaliteta u Velikoj Britaniji i Irskoj to potvrđuju. Naime, ove su zemlje prve na listi po potrošnji crvenog mesa u EU. To samo pokazuje da čovjek zapravo robuje svojim navikama i to plaća visokom cijenom.

Nalazi studije nisu samo znakoviti, već dramatični. Tako je objelodanjeno slijedeće – konzumirate li svaki dan jedan manji hamburger, šanse da obolite u narednih desetak godina su vam se povećale za 30%, bilo da se radi o raku probavnog sustava ili oštećenju srca i krvožilnog sustava. Ljubav prema kobasicama i raznim suhomesnatim proizvodima, koji se u nekim našim krajevima konzumiraju pogotovo u zimskom periodu svaki dan, također ima svoju cijenu.

I do sada smo dosta toga znali o vezi između konzumiranja mesa i najsmrtonosnijih bolesti (raka i srca s krvožilnim sustavom), no nije bilo dovoljno dokaza o mortalitetu zbog tog odnosa. Sada znamo, jesti crveno meso svaki dan nikako nije dobro jer značajno povećava rizik od oboljevanja i preranog umiranja. To međutim, ne isključuje mogućnost konzumiranja ostalih vrsta mesa (ribe, piletine, puretine, mesa divljači). Ukratko, želite li ostati zdravi i dulje živjeti, smanjite unos crvenog mesa na najmanju mjeru. Prof. Dr. Barry Popkin, šef katedre za nutricionizam na sveučilištu Sjeverne Karoline, u uvodniku studije upotrijebio je za znanstvenika neobičnu usporedbu kada je istraživanje nazvao „Rolls-Royce of Studies“ što bi se slobodno moglo prevesti „kraljicom među studijama“.

Brojna su objašnjenja zašto je crveno meso postalo nezdravo. Prvo, masnoća crvenog mesa, kako smo rekli, sadrži rastuću količinu kontaminanata i drugo, prženjem i pečenjem (grilanjem) se u mesu stvaraju spojevi koji su mutageni i karcenogeni. U mesne prerađevine (kobasice, pršut) stavljaju se nitratne soli koje se u probavnom sustavu mogu vezati s aminima u karcenogene spojeve nitrozamine. Obilje zasićenih masnoća animalnog podrijetla povećava šansu oboljevanja od raka dojke u žena te kolorektalnog raka. Crveno meso sadrži željezo, element koji prevenira anemiju i snažan je oksidans koji izaziva oštećenja tkiva koja su uvod u pojavu raka. Kao što je poznato, malo željeza nije dobron no isto tako nije dobro puno željeza. Sadržaj željeza svinjetine je 1,5-2,5 mg/100 g, govedine 1,6-3,2 mg/100 g, a ovčetine 4,75 mg/100 g. Pojede li se 200 grama mesa dnevno, što je za ljubitelje mesa relativno malo, količine unesenog željeza se mogu značajno povećati. Kolesterol među rizičnim faktorima iz crvenog mesa nismo spominjali, ali budući da je prosjek oko 80-100 mg/100 g, jasno je da se gomila u tijelu zajedno s ostalim donacijama od jaja, mlijeka i sireva. Samo je pitanje vremena kad će biti oksidiran i kao takav se ljepiti u obliku plakova u krvnim žilama.

Istraživači s North Carolina University podijelili su golem broj ispitanika srednje dobi na dvije temeljne skupine tj. na ljubitelje mesa i one koji crveno meso koriste malo ili nikako. Jasno se pokazalo da nakon 10 godina mortalitet u prvoj skupini raste te da je taj mortalitet povezan s količinom dnevnog unosa. Što više crvenog mesa, više oboljevanja od raka i kardiovaskularnih bolesti. U prvu skupinu uključeni su oni ispitanici koji su konzumirali 160 i više grama mesa dnevno, što bi prevedeno na kulinarske mjere iznosilo jedan solidan odrezak, a u drugu skupinu oni koji su konzumirali 25 i manje grama crvenog mesa dnevno, što bi prevedeno značilo krišku mesnate slanine. Kalkulacijom je utvrđeno da bi se 11% smrtnih ishoda kod muškaraca i 16% kod žena moglo izbjeći smanji li se bitno unos crvenog mesa tj. zamijeni s ostalim vrsta mesa.

Obrada mesa na visokim temperaturama, kod čega ističemo upravo grilanje na otvorenoj vatri, dovodi do stvaranja cijelog niza mutagenih i karcenogenih tvari. To se godinama spominje kao cijenu „roštilj ljubavi“, ali navike su duboko ukorijenjene i praktično se ništa u prevenciji ne može učiniti osim pravog izbora grill uređaja. Dr. Popkin kaže da nije dobro potpuno izbaciti crveno meso iz jelovnika, no stoji činjenica da ukupni dnevni unos treba reducirati. Naime, meso je i dalje važan izvor esencijalnih aminokiselina i vitamina te bi takav izvor bilo pogrešno „izbrisati“. Njemu se pridružuje dr. Mark Wahlquist, nutricionist iz Australije koji kaže da je za te svrhe dovoljno 30 grama mesa dnevno.

Osim spomenute američke studije, neke njemačke studije na 2000 ispitanika pokazuju kako čovjek sa smanjenim unosom crvenog mesa živi dulje. Ukratko, traži se balansirana prehrana, a model takve prehrane koji je nama dobro poznat, jest mediteranska prehrana. Njemci su uzeli u obzir usporedbu zdravlja ljubitelja mesa i vegana, te vegetarijanaca koji konzumiraju jaja, mlijeko i ribu. Premda bi to žestoke pristalice vegetarijanske prehrane željeli, njihova prehrana ne donosi ni smanjenje smrtnosti niti produljenje života, što jasno ukazuje na potrebu miješane, raznovrsne prehrane.

Što se tiče utjecaja konzumiranja crvenog mesa i raka dojke u žena, veza odavno postoji, ali je sada i potvrđena, o čemu postoji izvještaj istraživača iz Leedsa na 35000 ispitanica. Rizik raste proporcionalno dnevnom unosu ili preciznije, ženama koje obožavaju mesne prerađevine (kobasice, šunku, suho meso) rizik raste za 64% u odnosu na žene koje su umjerene u konzumiranju crvenog mesa. Stručnjaci za rak tvrde da što više zasićenih masnoća i kolesterola, veći je problem jer višak kolesterola postaje kontraproduktivan budući je prekursor estrogena. Crveno meso je posebno opasno za starije postmenopauzalne žene, ali ni mlade nisu pošteđene. Na temelju novih saznanja, stoji kao sigurna procjena da 1/3 svih oboljenja u zapadnim zemljama ima vezu s hranom i prehrambenim navikama. Ostaci hormona koji se dodaju radi tova životinja u SAD i nekim drugim zemljama, smatraju se također značajnim faktorom, osobito s rizikom od pojave raka dojke.

Svima onima koji tezom kako je čovjek oduvijek lovio i konzumirao crveno meso te bio jedar i zdrav, valja reći slijedeće – prije 50 i više godina okoliš nije bio toliko kontaminiran kao danas, a samim tim su i životinje za klanje bile relativno zdrave. Primjerice, more je u nekim dijelovima svijeta toliko kontaminirano teškim metalima da postoji zabrana korištenja sabljarki i tune.

Kao što postoje faktori iz hrane koji provociraju pojavu raka (crveno meso) tako postoji i druga strana tj. oni koji preveniraju njegovu pojavu, a to su voće i povrće, cjelovite žitarice, orašasti plodovi, maslinovo ulje i omega-3 masne kiseline. Zdrava prehrana je raznovrsna prehrana, prema tome, osim crvenog mesa postoje piletina, puretina, riba, divljač, školjkaši, jaja, sirevi te drugi izvori proteina. Odresci i pljeskavice na brzaka dio su suvremenog života zaposlenih ljudi, ali upravo to je navika koja ima dramatične posljedice. U vezi s najnovijim  istraživanjem uloge crvenog mesa  i mortaliteta od raka i kardiovaskularnih bolesti, World Cancer Resrearch Fund je ljubiteljima mesa preporučio limit od 500 g tjedno, uz što manje kobasica i dimljenog mesa.

Twitter Facebook Email

Komentiranje je završeno.