PABA

Paraaminobenzojeva kiselina pripada vitaminima B skupine. To je bijeli kristalasti prah topiv u vodi i u još nekim otapalima. Strukturni je dio vitamina folne kiseline, ali se u vitaminskim pripravcima često nalazi kao zasebni element. Kao i većina drugih vitamina B skupine, PABA ima u tijelu ulogu koenzima.

Uz folnu kiselinu sudjeluje u sintezi purina i aminokiseline metionina. PABA je prvi puta pronađena i izolirala iz pivskog kvasca, a prvi ju je sintetizirao znanstvenik Fischer još godine 1863. No, njezina su vitaminska svojstva otkrivena tek sredinom dvadesetog stoljeća.

Utjecaj na zdravlje
U medicinskoj praksi ovaj se vitamin koristi u liječenju nekih kožnih oboljenja i vrlo je koristan u zaštiti kože od opeklina uvjetovanih sunčevim zrakama. Zato se često upotrebljava u losionima za sunčanje. Neka istraživanja na zatvorenicima u Arizonu u SAD-u pokazala su da je PABA prijeko potrebna za očuvanje pigmenta kose. Kada se u jednom takvom istraživanju oduzela ljudima iz prehrane, posijedjeli su.

Kada im je opet vraćena, boja kose im se vratila. Kako je PABA neophodna za rad nekih antistresnih hormona, u tijelu može nastati manjak kod ljudi pod stresom. Zbog toga neki ljudi pod izrazitim stresom mogu naglo, čak i preko noći, posijedjeti. PABA se u tijelu pod stresom naglo troši i u njezinu nedostatku kosa gubi pigment u vrlo kratkom razdoblju. Poznato je da ljudi osuđeni na smrt mogu preko noći posjedjeti.

Sadržaj u hrani
Bogati izvori PABA-e su kvasac, žitarice osobito mekinje i klice žitarica, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi te meso. Budući da je to vitamin topiv u vodi, u preradi hrane dosta ga se gubi prilikom pranja i kuhanja. Gotovo sva količina PABA-e gubi se iz žitarica pri njihovoj preradi u bijelo brašno jer se gotovo sva PABA u žitarici nalazi u mekinjama i u klicama. Isto je i sa bijelom rižom.

Twitter Facebook Email

Komentiranje je završeno.