Otrovi koje jedemo svakodnevno

Većina hrane koju konzumiramo sadrži određene potencijalno štetne tvari, bilo da se radi o tvarima koje su prirodni sastojci hrane ili se radi o tvarima koje su namjerno dodane u hranu, odnosno o tvarima koje su nalaze u hrani kao posljedica kontaminacije hrane nekim vanjskim čimbenikom ili na neki drugi način.

Čovjek stoji na vrhu hranidbenog lanca i zbog toga unosi velike količine hrane, a samim tim i štetne tvari koje se nalaze u njoj. Obzirom na zagađenost, teško se možemo zaštititi od štetnih tvari iz okoliša, ali s vitaminima i mineralima možemo potaknuti bolje izlučivanje tih tvari iz tijela.

Djeca su posebno osjetljiva na promjene u metabolizmu uzrokovane štetnim tvarima. Uobičajeni znaci su astma, alergije, dermatitis i umor. Minerali i elementi u tragovima protiv štetnih tvari bore se na način da sprječavaju vezanje teških metala u crijevima, smanjuju njihovo taloženje u mozgu i kostima,  sudjeluju u stvaranju enzima koji potiču izlučivanje otrova, te štite stanicu od slobodnih radikala oslobođenih iz štetnih tvari. Neki od najčešćih teških metala koji svakodnevno djeluju na naše zdravlje su olovo, kadmij, živa i aluminij.

Olovo
Olovo je najrasprostranjeniji teški metal u okolišu, što je posljedica upotrebe olovnog goriva, a u današnje se vrijeme može naći u svim prehrambenim namirnicama i pićima. Najviše ga ima u šumskim gljivama pa ih ne biste smjeli jesti više od dva puta tjedno. Izbjegavajte i iznutrice, koliko god vam one bile ukusne. Govedina sadržava 45, a goveđa jetra čak 458 mikrograma olova po kilogramu. Zanimljivo je da su jetra prije dvjesto godina bila jedan od najzdravijih i najmoćnijih izvora minerala i elemenata u tragovima.

Danas su, nažalost, izvor koncentriranih štetnih tvari kojih bismo se trebali rješavati. Olovo se ugrađuje u razne enzime i ometa metabolizam. Umor, nesanica, potištenost, glavobolje i rastresenost glavni su znakovi prevelike količine olova u organizmu. Povrće koje kupujete u nekom supermarketu dobro operite jer time možete ukloniti od 20 do 30% olova. Ono se najprije nakuplja na velikim površinama zelenog lisnatog povrća. Živite li u starijoj kući i pijete vodu iz slavine, svakako biste trebali provjeriti koncentraciju olova u vašoj pitkoj vodi jer su vam u kući možda olovne cijevi.

Kadmij
Kadmij je druga štetna tvar u okolišu. To je otrov koji je čovjek stvorio jer te tvari nije bilo prije industrijske revolucije. Najviše kadmija u zrak ispuštaju čeličane i spalionice smeća. Danas je dokazan u svim namirnicama. Sipe dostižu najviše vrijednosti kadmija, čak do 500 mikrograma po kilogramu. Pušenjem se količina povećava. Najgore je pri tome što se kadmij nakuplja u organizmu, a jedva se može izlučivati.

Živa
Iz osam većih amalgamskih plombi na dan ispire se 100 mikrograma žive u usnu šupljinu. Šumske gljive nakupe pet puta više žive nego što ga sadržava tlo na kojem rastu. Prema jednom istraživanju krvne se vrijednosti žive povećavaju kod česte konzumacije ribe. Pri tom, riječne ribe imaju više žive od morske. Jetra sadržavaju deset puta veću koncentraciju žive od ostalog mesa iste jedinke. Organizam u 90% slučajeva dobro apsorbira metilnu živu iz životinjskih izvora. Deset posto od toga odlazi u moždane stanice i tamo djeluje kao živčani otrov.

Aluminij
Aluminij u organizam unosimo preko konzervi i aluminijskih lonaca. Osim toga, razni proizvodi također sadržavaju aluminij kao što su primjerice lijekovi za uravnoteženje želučane kiseline, dezodoransi, vodice za usnu šupljinu itd.

Twitter Facebook Email

Komentiranje je završeno.