Mitovi o dijetama i mršavljenju

Mit: niskokalorične dijete su najbolje

Činjenice: prema znanstvenim istraživanjima, niskokalorične dijete nisu najbolji način mršavljenja i održavanja tjelesne težine, iako često obećavaju brzo mršavljenje izbacivanjem određenih namirnica iz jelovnika; isprva se može izgubiti nešto kilograma, ali je dugoročno teško slijediti ovakve programe i većina ljudi se brzo umori te vrati starim navikama; pored navedenog, niskokalorične dijete mogu biti nezdrave zbog smanjenog unosa esencijalnih nutrijenata, a brzo gubljenje tjelesne težine povećava rizik i od žučnih kamenaca.

Savjet: istraživanja pokazuju da je najzdravije gubiti pola do jednog kilograma tjedno jedući zdravu hranu umjerenih porcija uz tjelesnu aktivnost; jedino je usvajanjem ovih navika moguće postići dugoročne i zdrave rezultate

Mit: visokoproteinske i niskougljikohidratne dijete su zdravi načini mršavljenja

 

Činjenice: dugoročne posljedice visokoproteinskih i niskougljikohidratnih dijeta na zdravlje čovjeka su nepoznate; unošenje većine kalorija iz visokoproteinskih namirnica kao što su jaja, meso i sir ne predstavlja izbalansirani jelovnik; hraneći se na ovaj način, velika je mogućnost da ćete unositi previše masnoća i kolesterola koji mogu povećati rizik od srčanih bolesti; većina visokoproteinskih dijeta zahtijeva da se jede premalo voća, povrća i žitarica što može dovesti do zatvora zbog smanjenog unosa ostatnih vlakana; neki se ljudi na ovim dijetama mogu osjećati umorno i slabo, a hraneći se sa premalo ugljikohidrata, može se izazvati stanje ketoze koje pak može prouzročiti visoku proizvodnju mokraćne kiseline, činioca rizika za giht i stvaranje bubrežnog kamenca

 

Savjet: visokoproteinske i niskougljikohidratne dijete kratkoročno mogu izazvati mršavljenje jer su niskokalorične, ali pružaju izrazito ograničen izbor namirnica što je nezdravo; isti efekt mršavljenja može se postići jedući raznovrsne namirnice, ali smanjujući porcije; na ovaj način nećete imati listu zabranjenih namirnica što je karakteristika svih visokoproteinskih i niskougljikohidratnih dijeta

Mit: škrob deblja i treba ga smanjiti

 

Činjenice: mnoge namirnice bogate škrobom kao što su kruh, riža, tjestenina te neko voće i povrće, istovremeno imaju jako malo masti i kalorija što ih čini dobrim namirnicama čak i u programima za mršavljenje; spomenute namirnice postale su omražene samo zbog toga jer ih neki ljudi konzumiraju u ogromnim količinama pa se uz njih serviraju visokomasni umaci ili drugi dodaci koji povećavaju kaloričnost; dobar primjer je krumpir pire koji se uobičajeno spravlja sa velikom količinom maslaca i sa punomasnim mlijekom; sam krumpir je niskokaloričan, ali napravljen na prethodno opisan način postaje kalorijska bomba

 

Savjet: jedite svježe voće povrće, cjelovite žitarice, nemasno mlijeko i mliječne proizvode, nemasno meso, ribu i zdrave masnoće, te se u tom slučaju ne trebate plašiti škroba

Mit: namirnice koje spaljuju masnoće osiguravaju brzo mršavljenje

 

Činjenice: ne postoje namirnice koje mogu spaliti masnoće; neke namirnice koje sadrže visok postotak kofeina kratkoročno mogu ubrzati vaš metabolizam, ali ne mogu izazvati nikakve značajnije rezultate

 

Savjet: smanjite kalorijski unos i veličinu porcija te postanite fizički aktivni

Mit: biljni preparati za mršavljenje su sigurniji i učinkovitiji

 

Činjenice: preparati na biljnoj bazi nisu nužno učinkovitiji, a niti sigurniji; većina proizvoda za mršavljenje nije znanstveno ispitana po pitanju sigurnosti, ali ni po efektima mršavljenja

Savjet: prije korištenja bilo kojeg preparata savjetujte se s liječnikom jer neki preparati za mršavljenje mogu biti štetni

Mit: mršavjeti se može jedući bilo što

 

Činjenice: da biste smršavjeli trebate potrošiti više kalorija nego što ih unesete; moguće je jesti bilo koju hranu i mršavjeti dok god trošite dovoljan broj kalorija; jedete li visokokaloričnu hranu kao što je pržena slanina, a pri tom se ne krećete, nećete mršavjeti; ključ mršavljenja je u kontroli porcija i fizičkoj aktivnosti

 

Savjet: nastojte jesti manje količine hrane više puta dnevno; ukoliko niste fizički aktivni, odabirite hranu koja sadrži manje kalorija

Mit: nemasna ili light hrana znači hrana bez kalorija

 

Činjenice: namirnice sa niskim udjelom masti često imaju manje kalorija nego ista namirnica sa masnoćama; ipak, mnogi industrijski proizvodi sa malim udjelom masnoća često imaju puno kalorija, a nekada i više od iste namirnice koja sadrži masti; razlog leži u tome što industrijski prerađena hrana može sadržavati puno drugih sastojaka kao što su šećeri, brašno, škrobni zgušnjivači i drugi dodaci za poboljšanje okusa i teksture; spomenuti dodaci mogu sadržavati izrazito puno kalorija

 

Savjet: čitajte sastav namirnica koje kupujete i nastojte smanjiti potrošnju industrijski prerađene hrane

Mit: brza hrana se ne smije jesti ako ste na dijeti

 

Činjenice: uz pravilno znanje o prehrani neka jela iz restorana brze hrane mogu biti dio zdravog programa mršavljenja

 

Savjet: izbjegavajte ogromne porcije i gazirana pića i umjesto toga pijte nemasno mlijeko ili vodu; sa menija odaberite salate, nemasno meso sa roštilja kao što su pileća prsa bez kože ili mali hamburger, a izbjegavajte pržene krumpiriće te visokokalorične preljeve i umake

Mit: preskakanje obroka odličan je način za mršavljenje

 

Činjenice: istraživanja su pokazala da osobe koje preskaču doručak i jedu najviše dva puta dnevno lakše dobivaju na težini nego ljudi koji jedu više puta dnevno male obroke; moguće je da osobe koje jedu više malih obroka dnevno lakše kontroliraju vlastiti apetit

 

Savjet: jedite više malih obroka tijekom dana koji uključuju različite vrste niskokalorične i nemasne hrane

Mit: jedenje iza osam sati navečer dovodi do debljanja

 

Činjenice: nevažno je u koje doba dana jedete, a ono što je važno jest koliko jedete te koliko ste fizički aktivni tijekom cijelog dana; ova dva činioca određuju da li ćete debljati, mršavjeti ili zadržati postojeću težinu; kad god jeli vaše tijelo će višak kalorija pohraniti u obliku masnog tkiva

 

Savjet: želite li pojesti nešto uvečer, razmislite koliko kalorija ste iskonzumirali taj dan; ako niste puno, možete si priuštiti laganiju večeru; izbjegavajte grickanje ispred televizora jer se na taj način lakše prejedete obzirom da vam je pažnja usmjerena na gledanje televizijskog programa

Mit: dizanje utega nije dobro želite li smršavjeti

 

Činjenice: dizanje utega kao i bilo koje druge vježbe snage mogu pomoći u mršavljenju; ove aktivnosti pomažu mišićni rast, a veća mišićna masa ubrzava bazalni metabolizam što za posljedicu ima mršavljenje; imate li više mišića, brže spaljujete kalorije, čak i kad sjedite ili spavate; ne trebate se bojati da ćete se „napumpati“ jer samo intenzivan, dugotrajan i stručno vođen trening u kombinaciji sa određenom genetskom predispozicijom može dovesti do izgradnje jako velike mišićne mase

 

Savjet: dizanje utega i ostale treninge snage najbolje je provoditi dva do tri puta tjedno, a uz te vježbe dobro je raditi i vježbe na traci za trčanje ili orbitreku

Mit: bademi, orasi i lješnjaci debljaju

 

Činjenice: u malim količinama orašasti plodovi mogu biti dio zdravog programa za mršavljenje; kalorični su i bogati mastima, ali većina sadrži zdrave masnoće koje sprječavaju začepljenje arterija; osim toga ovi plodovi bogati su bjelančevinama, vlaknima i mineralima kao što su magnezij i bakar

 

Savjet: konzumirajte male količine orašastih plodova

Mit: crveno meso je loše za zdravlje i mršavljenje

 

Činjenice: konzumiranje malih količina nemasnog crvenog mesa može biti dio zdrave dijete i programa za mršavljenje; crveno meso, piletina i riba sadrže određene količine kolesterola te zdrave sastojke kao što su bjelančevine, željezo i cink

 

Savjet: birajte nemasno meso kao što su juneći but i filet mignon

Mit: mliječni proizvodi su nezdravi i debljaju

 

Činjenice: mliječni proizvodi sadrže puno nutrijenata koje čovjekovo tijelo treba; u velikoj količini sadrže bjelančevine koje izgrađuju mišiće i kalcij koji jača kosti, a neki sadrže i naknadno dodan vitamin D koji pomaže u iskoristivosti kalcija

 

Savjet: konzumirajte mlijeko i mliječne proizvode sa malim udjelom masnoća, a ako ste alergični na mlijeko koristite zamjene na bazi soje kojima je dodan vitamin D i kalcij

Mit: prelazak na vegetarijanstvo garantira mršavljenje

 

Činjenice: istraživanja su pokazala da prosječni vegetarijanac konzumira manje kalorija i manje masnoća nego osobe koje to nisu; prelazak na vegetarijanstvo može biti od pomoći u mršavljenju, ali vegetarijanci se, kao i bilo koji drugi ljudi, mogu debljati jedu li velike količine visokokalorične i masne hrane; vegetarijanska dijeta također mora biti pažljivo planirana i izbalansirana osobito stoga što u takvoj prehrani može doći do manjka željeza, kalcija, vitamina D, vitamina B12, cinka i bjelančevina.

 

Savjet: odaberite onaj vegetarijanski program prehrane koji sadrži malo masnoća i uključuje sve nutrijente koje čovjekovo tijelo treba

Lista nutrijenata koji mogu nedostajati vegetarijancima:

  1. željezo: špinat, leća, bijeli grah, bučine sjemenke i indijski orah
  2. kalcij: mliječni proizvodi, proizvodi od soje kojima je dodan kalcij, kelj, brokula i raštika
  3. vitamin D: mlijeko, pića na bazi soje i pahuljice sa naknadno dodanim vitaminom D
  4. vitamin B12: jaja, mliječni proizvodi, tempeh, miso, sojino mlijeko
  5. cink: zobene pahuljice, cjelovite žitarice, orašasti plodovi, lisnato povrće, tikvice, kupus
  6. bjelančevine: jaja, mliječni proizvodi, grašak, orašasti plodovi, grah, sjemenke, tofu itd.
Twitter Facebook Email

Nema komentara... Budite prvi koji će komentirati!

Odgovorite

Morate biti prijavljeni za ostavljanje komentara.