Mediteranska dijeta

mediteranska dijetaMediteranska dijeta je način ishrane koji preferira određene namirnice i kulinarske metode osmišljene pod utjecajem tradicionalnih mediteranskih običaja. Talijanski istraživač Francesco Visioli koji se bavi istraživanjem prirodnih antioksidansa, kardiovaskularnih bolesti i svojstava maslinovog ulja, smatra da je najprikladniji izraz „Mediteranske dijete“, obzirom da je riječ o različitim narodima i kulturama Mediterana. Ekonomski, religijski i sociološki faktori utjecali su na prehrambene navike ljudi koji žive na Mediteranu. Prvi opis tradicionalne mediteranske prehrane predstavljen je u istraživanju koje je proveo Leland Allbaugh 1953. godine. U prehrambenih navikama stanovnika grčkog otoka Krete Allbaugh je primijetio konzumaciju velike količine maslinovog ulja, cjelovitih žitarica, voća, ribe i kuhanog povrća. Interes za mediteransku ishranu porastao je nešto kasnije, nakon istraživanja Ancela Keysa koji se bavio proučavanjem utjecaja gladovanja na zdravlje ljudi u Europi poslije drugog svjetskog rata. Uz negativne učinke gladovanja uočio je da je smanjena konzumacija masnoća, mesa, jaja i mlijeka, u izravnoj vezi sa smanjenjem rizika od bolesti srca. Kasnija znanstvena istraživanja potvrdila su da prehrambene navike nekih stanovnika Mediterana zaista smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti. Najveću popularnost mediteranska piramida prehrane doživjela je sredinom devedesetih godina dvadesetog stoljeća kada ju je popularizirao američki liječnik dr Walter Willett.

Osnovna načela
Postoji više različitih mediteranskih dijeta, ali osnovne karakteristike svih su:

– maslinovo ulje je glavni ili jedini izvor masnoće u prehrani

-mliječni proizvodi se konzumiraju umjereno

-jaja se konzumiraju maksimalno četiri puta tjedno

– riba i meso peradi su glavni izvor bjelančevina životinjskog porijekla, a crveno meso se konzumira rijetko, jednom do dva puta mjesečno

Kretska dijeta je jedna od varijanti mediteranskih dijeta, ali ima neke različitosti u odnosu na osnovne postavke mediteranske dijete:

– mali unos ugljikohidrata, a većina ih se većina unosi iz svježeg voća i povrća; najčešće je to voće i povrće sa niskim glikemijskim indeksom; povrće se često služi kao glavno jelo, a ne kao prilog

– konzumira se više masnoća, oko četrdeset posto dnevnih kalorija dolazi iz masnoća te skoro sve iz maslinovog ulja; kretska mediteranska dijeta siromašna je mastima životinjskog porijekla

– velika konzumacija kruha od cjelovitog zrna (oko osam šnita)

– umjerena konzumacija ribe

– konzumacija janjetine, piletine i svinjetine znatno veća nego u drugim varijantama mediteranske dijete

– konzumacija badema i drugih orašastih plodova

Mediteranska dijeta prije svega ima značajan utjecaj na prevenciju kardiovaskularnih bolesti, a manje na smanjenje tjelesne težine iako dugoročno ovaj način prehrane dovodi do trajnog smanjenja tjelesne težine. Postoji dosta knjiga koje svoje programe mršavljenja temelje na mediteranskoj piramidi prehrane. Jedna od poznatijih mediteranskih dijeta je Sonoma dijeta.

Utjecaj na zdravlje i posebne napomene
Mediteranska dijeta jedna je od znanstveno najpotvrđenijih dijeta. Većina znanstvenih istraživanja vezana su uz prevenciju i smanjenje rizika od određenih bolesti kao što su kardiovaskularne bolesti, alzheimerove bolesti, alergijske bolesti i zdravo mršavljenje.

Osobe koje prakticiraju mediteransku dijetu, u želji da smršave, ipak trebaju voditi računa o veličini porcija, količini maslinovog ulja, sira i jogurta. Ove namirnice, iako se smatraju laganima, nose priličan broj kalorija sa sobom. Mediteranska dijeta jedna je od zdravstveno najsigurnijih dijeta u svijetu.

Dostupnost namirnica, izvedivost i trošak
Većina sastojaka ove dijete može se kupiti na placu i u bilo kojoj trgovini hranom. Dijeta će se svidjeti osobama koje vole svježe voće i povrće i mediteranske sastojke. Ova je dijeta često reklamirana kao jeftina.

Twitter Facebook Email

Komentiranje je završeno.