Krom

Krom je srebrnastosjajni metal koji se može dobro istezati i kovati. U zemljinoj ga kori ima oko 0,03%, a najvažnija ruda je kromit.

Funkcije
Krom je mineral nužan za ljudski život i zdravlje. Prosječan ljudski organizam sadrži oko 0,4 do 6 miligrama kroma, no uloga kroma u organizmu nije još potpuno jasna. Istraživanja ukazuju na to da pospješuje djelovanje inzulina u tijelu tako što pomaže da se više inzulina veže za receptore koji ga prenose po tijelu i potiču stanice da prime glukozu. Pomanjkanje kroma uzrokuje stanje nalik na dijabetes i gotovo je nerazdvojivo od njega. Ovaj mineral neophodan je za pravilan rad mišića jer im omogućuje uzimanje glukoze iz krvotoka.

Deficit i primjena u prevenciji i liječenju bolesti
U nedostatku kroma se javlja povećana razina šećera u krvi i povećana rezistencija prema inzulinu. Zbog toga mnogi dijabetičari, osobito oni koji su rezistentni prema inzulinu, bolesnici koji boluju od dijabetesa tipa 2, većinom dobro reagiraju na terapiju ovim mineralom. Istraživanja pokazuju da u 40 do 66% dijabetičara koje se liječi kromom, inzulin prestaje biti potreban ili mu se doze mogu uvelike smanjiti.

Međutim, doze koje primjenjujemo neobično su važne. U istraživanjima u kojima se krom pokazao djelotvornim primjenjivale su se doze od čak 800 do 1000 mikrograma dnevno. Valja napomenuti da krom u obliku kromnog pikolinata, obliku kroma koji najčešće nalazimo u vitaminskim pripravcima, uziman u tako velikim dozama kroz dulji period kao što je nekoliko mjeseci, može izazvati neke neželjene nuspojave. Takva osjetljivost na ovaj oblik kroma češća je u osoba koje boluju od poremećaja bubrega ili jetre, a veoma je rijetka u ostalih ljudi.

Postoje izvještaji o pojavi deficita kroma u ljudi hranjenim intravenozno, bez dodatka kroma u hrani. Deficitu mogu također biti podložni ljudi koji se bave napornim fizičkim radom ili tjelovježbom jer je izlučivanje ovog minerala iz tijela u takvih ljudi povećano. Deficit kroma u tijelu se očituje povećanjem glukoze u krvi i povećanom potrebom za inzulinom koja se da otkloniti uzimanjem dovoljnih količina ovog minerala. Istraživanja također pokazuju da je manjak kroma u tijelu izravno proporcionalno povezan s rastom kolesterola u krvi, te pojavom ateroskleroze. Pomoću terapije kromom, ateroskleroza se u pacijenata može znanto smanjiti.

Najmanji dnevni unos
Adekvatna preporučena količina kroma koja bi se trebala unijeti u tijelo svako dan, za zdrave odrasle ljude, iznosi 50 do 200 mcg. Najmanji preporučeni unos kreće se od 25 do 45 mikrograma, no većina nutricijskih stručnjaka smatra da su to premale doze da bi se spriječio deficit u većine ljudi. Terapijske doze se kreću od 200 do 1000 mikrograma na dan.

Vitaminski pripravci
Preparati kroma koje nalazimo na tržištu obično sadrže od 50 do 200 mcg elementarnog kroma. Najbolje se apsorbiraju organski oblici kao što su krom u kvascu i kromni pikolinat. Kromni klorid se nešto slabije apsorbira.

Apsorpcija
Apsorpcija kroma iz hrane veoma je mala, od 2 do 10%. Zbog toga se smatra da marginalni nedostatak kroma u ljudi nije rijetka pojava. Vitamin C pospješuje apsorpciju. Kako se krom u tijelu veže za iste receptore kao i željezo, veće količine kroma mogu ometati apsorpciju željeza. Zbog toga se ta dva minerala ne preporučuje konzumirati zajedno, osobito ako patimo od deficita željeza. Antacidi također mogu smanjiti apsorpciju, dok se čini da je salicilati povećavaju.

Toksičnost
Krom nije toksičan niti u dozama od nekoliko miligrama na dan. Spada u relativno netoksične sastojke prehrane. Ukoliko se ipak pretjera s konzumacijom, može doći do otrovanja i onda se javljaju vrtoglavice, bolovi u želucu, povraćanje, proljev, oštećenje bubrega i krvožilni kolaps. Postoji nekoliko izvještaja o tome da je u terapijskim dozama krom u obliku kromnog pikolinata izazvao neželjene nuspojave u nekoliko ljudi. To su većinom bili ljudi koji su bolovali od poremećaja funkcije bubrega ili jetre, a neželjene nuspojave sastojale su se u pogoršanju stanja. Zbog toga se ovaj oblik kroma ljudima koji boluju od premećaja bubrega i/ili jetre ne preporučuje u dozama većim od 200 mdg na dan.

Sadržaj u hrani
Najbogatiji izvori kroma su kvasac, smeđi šećer, šunka, tvrdi sirevi, soja, ribe i rakovi te školjke i klice žitarica.

Izvori:

  • kvasac
  • obrano mlijeko u prahu
  • smeđi šećer
  • šunka
  • tvrdi sirevi
  • pšenične mekinje
  • dimljeni bakalar
  • sojino brašno
  • skuša
  • dagnje
  • pšenična klica
  • špinat
  • smeđa leća
  • grašak

Interakcije s lijekovima i mineralima
Interakcije lijekova i kroma još nisu dovoljno proučene. Čini se da krom nema nikakvih značajnih interakcija s lijekovima. Vitamin C pospješuje njegovu apsorpciju.

Twitter Facebook Email

Komentiranje je završeno.