Kolin

Kolin se većinom smatra jednim od B skupine vitamina. To je bezbojni, ponekad bjelkasti prah, lako topiv u vodi i etilnom alkoholu. Obilno je prisutan i u biljnom i u životinjskom svijetu, i to većinom u sastavu tvari koja se naziva lecitinom. Kolin je prvi izolirao A. Strecker godine 1849. iz žuči svinje, a godine 1862. dao mu je naziv kolin.

Utjecaj na zdravlje
Pokazalo se da kolin u eksperimentalnih životinja smanjuje pojavu ateroskleroze. Vjeruje se da djeluje tako što, kao i vitamin C, sudjeluje u razgradnji kolesterola u žučne soli. Kolin je nužan i u proizvodnji betaina, a betain se pokazao korisnim u smanjivanju homocisteina u tijelu, sastojka koji je kako studije nedvojbeno pokazuju, vrlo štetan i jedan od glavnih uzročnika ateroskleroze. Kolin je također neobično važan za tijelo zato što je potreban u stvaranju jednog od najvažnijih neurotransmitera, acetil kolina. Ovaj neurotransmiter važan je faktor u uzbuđivanju, REM – spavanju, učenju i motornim aktivnostima. Glavni fiziološki učinci acetil kolina su kontroliranje ritma srca, širenje perifernih krvnih žila i kontrakcija mišića kostura. Kolin ima slijedeće funkcije u tijelu:

  • potreban je za proizvodnju nekih veoma važnih sastojaka kao što je betain
  • potreban je za proizvodnju lecitina
  • strukturni je dio žuči, mijelina živaca i staničnih membrana
  • potreban je za stvaranje acetil kolina, jednog od glavnih neurotransmitera u tijelu
  • vrlo je jak lipotropik (sredstvo za razgradnju masti u tijelu)

Simptomi deficita
Istraživanja pokazuju da simptomi manjka kolina u tijelu zapaženi u jetri laboratorijskih životinja odgovaraju simptomima u jetri ljudi deficitarnih u kolinu koji konzumiraju alkohol. Pokazalo se da ljudi koji piju alkohol imaju mnogo veće potrebe za kolinom te da konzumiranje kolina može ublažiti ili čak spriječiti oštećenje jetre uzrokovano alkoholom. Kolin je prisutan u staničnim membranama i zbog svega toga nužan za normalno funkcioniranje tijela. Unatoč svemu tome, međutim, nedostatak kolina u tijelu nikad nije umjetno proizveden, istraživan niti registraran u ljudi.

Toksičnost
Najmanje dnevne potrebe za kolinom nisu još službeno utvrđene niti postavljene ni u jednoj zemlji. Procijenjeno je da ljudi u razvijenim zemljama konzumiraju otprilike 300 miligrama kolina u svakodnevnoj prehrani. Također se dugo pretpostavljalo da je ta količina dovoljna da se pokriju sve dnevne potrebe ljudi za ovim vitaminom, jer nema izvještaja o tome da je deficit kolina ikad primijećen u ljudi. Kolin većinom nije toksičan ako se daje i uzima u manjim i srednjim terapijskim dozama do jedan ili dva grama na dan, no, za razliku od većine vitamina, on može proizvesti negativne nuspojave ako se uzima u velikim terapijskim dozama od preko 5 grama na dan, dulje vrijeme. Takve velike doze kolina ponekad se koriste u liječenju nekih poteškoća u pamćenju i nekih neuroloških problema. Podaci istraživanja na životinjama pokazuju da se u životinja pri primjeni prevelikih doza kolina javljaju podrhtavanje, trzaji, pretjerano lučenje sline, cijanoza i paraliza dišnog sustava. Zbog toga se ovaj vitamin ubraja u relativno toksične vitamine.

Sadržaj u hrani
Kolin je u velikoj mjeri prisutan i u hrani životinjskog i u hrani biljnog porijekla. U većini hrane nalazi se u obliku sastojka nalik na vosak lecitina. U mnogim se zemljama lecitin prodaje u kapsulama ili granulama kao vitaminski dodatak hrani. I u Hrvatskoj se u nekim ljekarnama prodaje u obliku kapsula.

Izvori:

  • žumanjak jajeta
  • ovčja jetra
  • goveđa jetra
  • pšenične klice
  • goveđi mozak
  • pileća jetra
  • goveđi bubreg
  • kikiriki
  • zob
  • maslac od kikirikija
  • zobene pahuljice
  • šparoge
  • rižine mekinje
  • šunka
  • pečena teletina
  • karfiol
Twitter Facebook Email

Komentiranje je završeno.