Mit o štetnosti masnoće i kolesterola

O pitanju masnoća u prehrani je u posljednje vrijeme puno debatirano. S jedne strane su moderne spoznaje koje potvrđuju teoriju evolucije – masnoće su potrebne i neophodne te su od pamtivijeka činile važan dio prehrane čovjeka, a s druge strane stoje zastarjele prehrambene preporuke o štetnosti masnoća i opasnosti kolesterola, bazirane na neosnovanim mitovima i zabludama druge polovice dvadesetog stoljeća. Čemu ili kome vjerovati? Rekla bih – prvenstveno zdravom razumu, prirodi ali i modernoj znanosti.

Prirodne masnoće nikada nisu bile opasne već su tisućama godina činile bitan dio prehrane čovjeka, neophodan za normalan razvoj i funkcioniranje ljudskog organizma. U novije vrijeme su brojni znanstvenici, liječnici i novinari širom svijeta pretražili svu pristupačnu znanstvenu literaturu i nisu našli nikakve ozbiljne znanstvene dokaze o štetnosti zasićenih masnoća životinjskog porijekla niti o opasnosti kolesterola. Moderna istraživanja su, međutim, pokazala da su zapravo industrijski obrađivana biljna ulja ta koja su vrlo štetna za čovjeka, dijelom zbog prevelike količine omega-6 masnih kiselina (što je za covjeka nepovoljno), a dijelom zbog procesa hidrogeniziranja (očvršćivanja) koji se dobiva brutalnom manipulacijom na molekularnom nivou.

Zasićene masne kiseline su masnoće uglavnom životinjskog porijekla kojih prirodno ima u mesu, jajima, svinjskoj masti, maslacu, siru, vrhnju i drugim mliječnim proizvodima, te kokosovom ulju (zasićena masnoća biljnog porijekla). Ove su namirnice također bogate kolesterolom, posebice jaje. Zasićene masne kiseline i kolesterol su prirodni i potrebni sastojci čovjekove prehrane, neophodni za dobro zdravlje. Naročito su važni za mozak i živce. 60 % čovjekovog mozga se sastoji od masnoće i to ne od margarina, sojinog ili suncokretovog ulja, nego zasicenih masnih kiselina, od kojih su jedna petina esencijalne omega-3 masne kiseline kojih ima u plavoj ribi, na primjer. Na žalost, zadnjih su nekoliko desetljeća fobije od masnoće dovele do toga da većina ljudi pati od nedostatka masnoće u organizmu. Nemate li energije i entuzijazma, lako se iznervirate i loše spavate, to mogu biti znakovi da patite od nedostatka masnoće. Suha koža, lomljivi nokti i ispadanje kose ukazuju na isto. Mi, naime, trebamo masnoću kako bi nam organizam normalno funkcionirao, a o čemu se sve više liječnika i znanstvenika slaže.

maslinovo ulje

Zašto nas onda stručnjaci godinama savjetuju da ne jedemo masno? Na žalost, ne živimo u humanom već u ekonomskom društvu, a industrija hrane i lijekova su, kao i sve ostalo, dio tog ekonomskog društva, u kojem proizvođači gledaju na to što im se više isplati prodati, a ne što je za nas potrošače zdravije. Strah od visokog kolesterola je konstruirala sama industrija lijekova. Najprodavaniji lijekovi su sredstva za snižavanje kolesterola u krvi (statini), a kampanja protiv kolesterola je jedna od najvećih prijevara dvadesetog stoljeća. Državne službe za prehranu i zdravlje štite prvenstveno industriju i poljoprivredu iz ekonomskih razloga, naravno.

Potpuno neosnovano, kolesterol je, kao i zasićene masnoće, okrivljen za uzrokovanje kardio vaskularnih bolesti. Međutim, potpuno suprotno od onog u što su nas uvjeravali (i što još uvijek rade), kolesterol je važna i potrebna tvar za ljudsko tijelo. Trebamo ga za proizvodnju hormona, za popravljanje oštećenih stanica u tijelu te za jačanje imunološkog (obrambenog) sustava organizma. Gradivni je element za hormone koji imaju cijeli niz bitnih funkcija u tijelu, djeluju protiv stresa i štite od kardio vaskularnih bolesti. Kolesterol je potreban za normalnu funkciju receptora serotonina u mozgu (substance od koje se dobro osjećamo) – niske se količine kolesterola povezuju sa agresivnim i nasilnim ponašanjem, depresijom i poremećajima autodestruktivnosti.

Nadalje, kolesterol sudjeluje u popravljanju oštećenih stanica u tijelu, čisti i neutralizira toksine do kojih dolazi raznim upalnim procesima u tijelu. Upalni procesi nastaju zbog prekomjerne konzumacije šećera i drugih rafiniranih ugljikohidrata, te kemijski manipuliranih biljnih ulja i masnoća (transmasnoća i stvrdnutih masnoća koje se koriste u prizvodnji margarina, keksa i svih industrijski proizvedenih peciva i sl.). Kolesterol je od iznimne važnosti za održavanje zdravog crijevnog zida pa prehrana niskim količinama kolesterola (npr. veganska prehrana) može dovesti do propusnosti crijevnog zida i drugih crijevnih problema. Majčino mlijeko je naročito bogato kolesterolom i enzimima koje djetetu pomažu što bolje iskoristiti ovu hranjivu tvar. Novorođenčad i male bebe posebno trebaju hranu bogatu kolesterolom kako bi imali normalan razvoj mozga, nervnog sustava i mnogih drugih funkcija u tijelu.

Zasićene masne kiseline su bitne i hranjive masnoće koje su bile sastavni dio čovjekove prehrane od samog njegovog postanka i kojoj su prilagođeni naši geni. Ove masnoće imaju cijeli niz na zdravlje pozitivnih učinaka – sadrže vitamine A i D koji su važni za vid, kožu, sluzokožu, kosti, normalan rad srca i psihički balans. Imunološki (obrambeni) sustav organizma funkcionira bolje sa zasićenim masnoćama, a stanične membrane u našem tijelu se sastoje od 50% zasićenih masnih kiselina. Zasićene masnoće su potrebne za razvoj i bolji kapacitet pluća te smanjenje rizika od upala, štite jetru i snižavaju razinu lipooxigenaze u krvi (čimbenika za nastajanje kardio vaskularnih bolesti).

Prehrana bogata prirodnim masnoćama je čovjekova prirodna hrana. Prirodne masnoće nisu nikada bile štetne za čovjekovo zdravlje, niti uzrokuju bolest i debljanje. Ono što je štetno je manipulirana, rafinirana, industrijski prerađena hrana, prepuna manipuliranih biljnih ulja i transmasnoća, kemijskih dodataka, modificiranog škroba, šećera i njegovih jeftinih zamjena (škrobnog, glukoznog i fruktoznog sirupa). Moderna znanstvena istraživanja nude brojne dokaze o tome kako je takva industrijska hrana izravan uzročnik ”civilizacijskih” bolesti zapadnog svijeta – debljine, dijabetesa tipa 2, kardio vaskularnih bolesti (začepljenje žila, srčani i moždani infarkt), autoimunih bolesti, alergija i raznih vrsta raka).

Debljina je bolest nakupljanja suvišne masnoće koja ne ovisi o količini pojedene hrane niti o nedostatku kretanja ili ”trošenja”. Nakupljanje masnoće je uvjetovano hormonom inzulinom i ugljikohidratima koje unosimo hranom. Tako je jedini prirodni način mršavljenja ograničavanje unosa onoga što je debljinu izazvalo – ugljikohidrata, uz istovremeno povećavanje unosa prirodnih masnoća koje tijelu daju hranu i energiju, kao i dugotrajan osjećaj sitosti.

Twitter Facebook Email

Komentiranje je završeno.