Kalcij

Kalcij je mineral o kojem se najviše govori. To je srebrnasto-bijeli mekani metal. Spada u najrasprostranjenije elemente na zemlji. Čini oko 3,4% zemljine kore, a u odraslom ljudskom tijelu ga ima oko 1,2 kilograma. To je, dakle, najzastupljeniji mineral u ljudskom tijelu.

Funkcije

  • strukturni dio kostiju
  • propusnost staničnih membrana
  • zgrušavanje krvi
  • prijenos živčanih poruka
  • kontrakcije mišića
  • regulacija krvnog tlaka
  • regulacija vode u tijelu

Samo 1% kalcija nalazi se u krvi, limfi i tjelesnim tekućinama. Ostalih 99% nalazi se u kostima i u zubima. Kost se, kao što znamo, sastoji od organskog matriksa sastavljenog većinom od kolagenskih vlakana i mineralnih soli. Mineralne soli čine 70% kosti i većinom se sastoje od minerala kalcija i fosfora. Procijenjeno je da oko 700 miligrama kalcija svakodnevno izlazi iz kosti i ulazi u njih. Za razliku od kalcija u kostima, u zubima se ne obnavlja pa se zubi ne liječe i ne obnavljaju sami od sebe.

Ostatak kalcija, koji je prijeko potreban za život i rad tijela, nalazi se izvan kostiju i zuba, a prijeko je potreban za propusnost staničnih membrana, zgrušavanje krvi, prijenos poruka između živaca, kontrakciju mišića i dr. Također, zajedno s natrijem, kalijem i magnezijem regulira krvni tlak i ravnotežu vode u tijelu. Sve te funkcije izvan kostiju nužne su za život i stoga moramo tijelu osigurati dovoljnu količinu kalcija. Ukoliko nastane manjak kalcija za te fukcije, tijelo će ga početi izvlačiti iz svojih spremišta u kojima služi kao građevni materijal. Ta spremišta su, kako znamo, kosti.

Unošenje dovoljnih količina kalcija u tijelo ne samo da uvelike može spriječiti nastajanje osteoporoze i osteomalacije, jer kosti su dinamično tkivo i stalno se obnavljaju ako im damo za to priliku, već znatno smanjuju rizik od nastanka nekih oblika raka (prvenstveno raka debelog crijeva), povišenog krvnog tlaka i drugih poremećaja. No, kao i sa svim drugim mineralima, i ovdje treba paziti da se ne pretjera s unošenjem u tijelo.

Deficit
Kako kalcij služi u velikom broju tjelesnih funkcija, njegov manjak može uzrokovati razne poremećaje. Kao prvo, ako ga u krvi nema dovoljno za potrebne funkcije, kalcij se vadi iz svojih rezervi u kostima, na njihovu štetu. Tako, nedostatak kalcija uzrokuje smanjenje koštane mase, osteopeniju i osteoporozu. Nadalje, nedostatak kalcija može proizvesti poremećaje u živcima i mišićima, povišen krvni tlak, depresiju i druge slične poremećaje i različite alergije od kojih je najčešća na sunce koja se javlja prilikom sunčanja. U ozbiljne poremećaje koji mogu nastati zbog manjka kalcija u tijelu spada i predeklampsija u trudnoći koja se može razviti u eklampsiju tj. toksemiju i koja može završiti smrću.

Primjena u prevenciji i liječenju bolesti
Terapijski, kalcij se primjenjuje u liječenju osteoporoze, predeklampsije i nekih drugih oboljenja, prvenstveno srčanih oboljenja jer povećava kontraktibilnost srčanog mišića. Kalcijeve soli primjenjuju se intravenozno u liječenju infarkta srca povezanog s visokom razinom kalija i magnezija, a niskim razinama kalcija u tijelu. Kalcij se također primjenjuje u liječenju i prevenciji alergija, depresije, artritisa, hopoglikemije, bolova i grčeva u mišićima i zglobovima, čestih napada panike i predmenstrualnog sindroma. Također, često pomaže u liječenju nesanice i razdražljivosti.

Najmanji dnevni unos
Najmanje dnevne potrebe za kalcijem za odrasle ljude procijenjene su na oko 800 do 1300 miligrama i ovise o starosnoj dobi. Kada se uzima dodatno u tabletama, kalcij je preporučljivo uzimati zajedno s vitaminom D (u dozi od oko 200 do 400 IJ). Istraživanja potvrđuju da uzimanje kalcija zajedno s vitaminom D može spriječiti gubitak koštane mase u oboljelih od osteoporoze, te može povećati gustoću koštane mase godišnje čak i do 20%.

Apsorpcija
Postoje tri glavna načina apsorpcije kalcija u tankom crijevu. Glavni je zasitni transcelularni proces. Druga dva su pomoću pasivne difuzije. No, svaki od tih načina ovisi o vitaminu D, a osobito prvi. Prosječno se iz crijeva apsorbira oko 25 do 50% u organizam unijetog kalcija. Ukoliko u organizmu nema dovoljno vitamina D, apsorbirat će se manje količine kalcija, čak i manje od 10%. Prisustvo laktoze (mliječnog šećera), vitamina D i proteina pospješuje apsorpciju. Visoka količina masti smanjuje apsorpciju. Također ju smanjuje prisustvo fitata koje nalazimo u neprobavljivim vlaknima i oksalata koje nalazimo u lisnatom zelenom povrću, kao što su špinat i blitva. Kao i s drugim mineralima i vitaminima, apsorpcija također može biti smanjena i zbog pomanjkanja želučane kiseline. Povećanje želučane kiseline može je, dakle, pospješiti.

Zato je pripravke kalcija najbolje uzimati s jelom ili neposredno nakon njega. Mogućnost apsorpcije smanjuje se s povećanjem životne dobi ljudi te u ljudi starije životne dobi može biti manja i od 10%. Kako je gore spomenuto, nedostatak kalcija u tijelu pridonosi nastanku visokog krvnog tlaka i mnogim drugim oboljenjima. Pušenje, pretjerano konzumiranje prerađenog šećera, kave, alkohola, soli i proteina iz mesa pospješuju izlučivanje kalcija iz tijela pa tako povećavaju opasnost od nastanka deficita.

Vitaminski pripravci
U vitaminskim pripravcima kalcij se obično nalazi u obliku karbonata, citrata, laktata ili glukonata. Valja znati da kalcijev karbonat nije isto što i elementarni kalcij pa trebamo uvijek obratiti pažnju nato koliko je elementarnog kalcija u pripravcima karbonata, citrata ili nekog drugog oblika u kojem se kalcij prirodno nalazi. Često je na etiketi pripravka naznačeno samo koliko je kalcijevog karbonata u tableti prisutno, ali ne i elementarnog kalcija. Elementarnog kalcija znatno je manje nego izvornog oblika od kojeg kalcij čini samo manji dio. Dakle, kalcijev karbonat nije isto što i elementarni kalcij kojeg u tijelo, vidjeli smo, moramo unositi barem 800 do 1300 mg dnevno. Kao što vidimo, kalcijev karbonat je oblik koji sadrži najviše elementarnog kalcija. Kalcijev ga citrat sadrži nešto manje, a laktat i glukonat još manje. No, to ne znači da konzumiranjem kalcijevog karbonata unosimo najviše elementarnog kalcija u tijelo. Često se događa da se upravo kalcijev glukonat, laktat ili citrat mnogo bolje i lakše apsorbiraju u tijelu nego kalcijev karbonat i zbog toga će takvi ljudi dobiti više kalcija iz ovih oblika nego iz kalcijevog karbonata koji se inače dosta dobro apsorbira.

Toksičnost
Prevelike količine kalcija mogu biti vrlo opasne. Mogu izazvati depresiju, poremećaje u radu srca, krvožilne probleme, te gomilanje kalcija u mekim tkivima, osobito ako postoji poremećaj i u statusu vitamina D. Lagana hiperkalcemija može biti bez vanjskih simptoma ili se može manifestirati gubitkom apetita, mučninama, povraćanjem, bolovima u želucu, suhoćom usta, žeđi i učestalim mokrenjem. Jača hiperkalcemija može uzrokovati konfuznost, delirij, komu i, ako se na vrijeme ne liječi i ne prestane konzumirati kalcij, smrt. Takva teža hiperkalcemija posljedica je unosa velikih količina kalcija koje prelaze 1,5 grama na dan, nekoliko mjeseci ili godina. Konzumiranje antacida na bazi kalcijevog karbonata s kalcijevim suplementima može pospješiti hiperkalcemiju.

Sadržaj u hrani
Najbogatiji izvori kalcija su mlijeko i mliječni proizvodi te sardine jedu li se zajedno s kostima. Bogat izvor su soja i sojino brašno te crvena paprika.

Izvori:

  • tvrdi sir čedar
  • ostali tvrdi sirevi
  • konzervirane sardine
  • evaporirano mlijeko
  • sojino brašno
  • suhi pivski kvasac
  • dagnje
  • mlijeko u prahu (obrano)jogurt
  • mlijeko (svježe, kozje)
  • mlijeko (svježe, kravlje)
  • konzervirani losos
  • datulje
  • jaja
  • riba (bijela)

Interakcije s lijekovima i mineralima
Što se interakcija s drugim mineralima i lijekovima tiče, veće količine fosfora, cinka, mangana, bakra i željeza nepovoljno utječu na apsorpciju kalcija u tankom crijevu. Pri unošenju u organizam, odnos fosfora i kalcija trebao bi biti 1:1 obzirom da veći unos fosfora pospješuje izlučivanje kalcija iz tijela, pa tako može proizvesti deficit.

Kalcij smanjuje apsorpciju željeza te se stoga ta dva minerala ne bi trebala konzumirati zajedno. Istraživanja su također pokazala da dodatni kalcij smanjuje apsorpciju cinka. Sredstva protiv žgaravice za smanjenje želučane kiseline na bazi aluminija remete apsorpciju kalcija, pa ih zato ne bi trebali rabiti u isto vrijeme kada konzumiramo kalcij. Mineral bor, s druge strane, pospješuje apsorpciju kalcija, zbog čega ga se preporučuje uzimati pri svakoj terapiji ovim mineralom, osobito u liječenju osteoporoze.

Neki lijekovi znatno remete apsorpciju kalcija. Tu se prevenstveno ubrajaju diuretici koji pospješuju izlučivanje kalcija i drugih minerala iz tijela, i mnogi lijekovi koji se rabe u liječenju depresije. S druge strane, uzimanje dodatnog kalcija smanjuje djelotvornost nekih lijekova kao što su antibiotici, antikonvulzivi i aspirin, pa se ti lijekovi, prema tome, ne bi trebali konzumirati u isto vrijeme kada konzumiramo kalcij.

Premda se dodatni kalcij donedavno nije preporučivao uzimati ljudima koji boluju od bubrežnih kamenaca ili kamenaca mokraćnog mjehura, osim u obliku kalcijevog citrata, nedavna su istraživanja pokazala da se oksalati, tvari od kojih se bubrežni kamenci najviše sastoje, slabije apsorbiraju pri većem unosu kalcija.

Twitter Facebook Email

Komentiranje je završeno.