Kako nas kruh, tjestenina i pizza polako ubijaju

Umjerena upotreba pravilno pripremljenih žitarica može činiti sastavni dio zdrave prehrane većine ljudi, kombinira li se sa dovoljno namirnica životinjskog i biljnog porijekla koje osiguravaju proteine, masnoće i druge neophodne nutrijente kao građevni materijal našeg tijela. Međutim, dobro je upoznati se sa mogućim zdravstvenim problemima koji se u novije vrijeme sve više povezuju uz prehranu baziranu na žitaricama i proizvodima od žitarica.

Također je važno znati da su tvrdnje o tome kako su žitarice naročito zdrava hrana još jedan od mitova. U kombinaciji sa drugim neophodnim hranjivim tvarima, žitarice mogu predstavljati jeftin i izdašan izvor energije, kao što su kroz ljudsku povijest bile način preživljavanja te osigurale ekspanziju ljudske populacije. No, daleko od toga da su super zdrava ili neophodna hrana za ljudsku vrstu.

Današnja prehrana se uglavnom temelji na žitaricama poput pšenice, zobi, ječma, raži, kukuruza i riže. Međutim, mi nismo prilagođeni ovoj novoj hrani koju smo počeli konzumirati tek prije 5 000 – 10 000 godina. Genetski smo još uvijek lovci – sakupljači od prije 190 000 godina, prilagođeni konzumiranju mesa, voća i povrća.
Antropologija nam kaže da je došlo do smanjenja rasta i životnog vijeka čovjeka čim je počeo jesti žitarice, te do povećanja smrtnosti dojenčadi, infektivnih bolesti, nedostatka željeza, poremećaja kostiju i nastanka zubnog karijesa, a to je bio samo predznak onih problema koje će žitarice donijeti čovječanstvu.

Žitarice i ugljikohidrati
Endosperma žitarica je vrlo bogata ugljikohidratima i kada konzumiramo puno proizvoda od žitarica, uzimamo suviše škroba. Škrob se pretvara u šećer u krvi. Poznato je kako kronično visok unos škroba dovodi do povišenog šećera u krvi, povišenog inzulina, prekomjerne tjelesne težine, inzulinske rezistencije, pretilosti, kardiovaskularnih bolesti, raka i drugih civilizacijskih bolesti.

Vitamini i minerali
Žitarice ne sadrže vitamine A, C, D i B12, a bio-raspoloživost onih vitamina koje žitarice sadrže je niska. Neke čak suzbijaju metabolizam vitamina. Loš su izvor kalcija, a sadrže relativno puno fosfora što negativno utječe na rast kostiju, gubitak koštane mase i metabolizam. Povrh svega, visoke razine magnezija uzrokuju izlučivanje kalcija. Zbog fitata u žitaricama, raspoloživost kalcija, željeza, magnezija i cinka je niska (fitinska kiselina vezuje minerale i mi ih ne možemo apsorbirati). Nedostatak željeza uzrokuje anemiju, povećava sklonost infekcijama, prenatalni mortalitet te smanjuje mentalni razvoj u djece. Nedostatak cinka može utjecati na zaustavljanje rasta, smanjenu aktivnost jajnika i testisa te zakašnjeli početak puberteta.

Masnoće i proteini
Prehrana koja se bazira na žitaricama dovodi do poremećaja ravnoteže između omega 3 i omega 6 masnih kiselina jer je sadržaj omege 3 u žitaricama nizak, a sadržaj omege 6 visok. Budući da omega 3 i omega 6 masne kiseline moraju koristiti iste metaboličke puteve, dolazi do njihove konkurencije. Visok unos omege 6 smanjuje mogućnost iskorištavanja omege 3 (koje ionako unosimo premalo kroz hranu), a što može dovesti do stvaranja tromboze, koronarnih bolesti srca, prijevremenog poroda, upalnih procesa i autoimunih bolesti.
Ljudski proteini se sastoje od 21 aminokiseline, od kojih su 9 esencijalne što znači da ih moramo dobivati iz hrane. Trebamo unijeti dovoljno i esencijalnih i ne-esencijalnih aminokiselina da bismo spriječili razvoj bolesti. Žitarice su loš izvor nekolicine esencijalnih aminokiselina, a njihov nedostatak može dovesti do smanjenog rasta, gubitka mišićne mase i mišićne snage, oslabljenog imunološkog sustava te ugrožene sposobnosti oporavka od bolesti.

Antinutrijenti
Žitarice su bogate antinutrijentima kao sto su fitati, alkylresorcinoli, inhibitori enzima proteaze i alfa-amilaze, te lektini i gluten. Antinutrijenti su spojevi koji ometaju apsorpciju hranjivih tvari u tijelu. Žitarice sadrže sve ove antinutrijente kako bi se zaštitile od toga da ih pojedu predatori poput nas.

Alkylresorcinoli imaju učinke suzbijanja rasta, uzrokuju razbijanje crvenih krvnih zrnaca, cijepanje DNA vlakana, stimuliraju agregaciju trombocita te sudjeluju u degeneraciji jetre i bubrega. Inhibitori alfa-amilaze deaktiviraju razgradnju škroba u šećere što dovodi do reakcija preosjetljivosti. Kronična primjena uzrokuje štetne promjene na gušterači. Inhibitori proteaze suzbijaju aktivnost probavnih enzima što moze uzrokovati povećanje gušterače, a to pak dovesti do nastanka raka.

Lektini su glavni antinutrijenti u žitaricama. Sastoje se od široke skupine proteina koji imaju svojstvo da se rado vežu za molekule koje sadrže ugljikohidrate. Različite žitarice sadrže nekoliko različitih lektina. Skoro svaka stanica u tijelu i svaki izvanstanični element može se vezati na lektine i tako dovesti do štetnih reakcija. Lektini su toplinski stabilni i otporni na razgradnju u probavnom sustavu. Lektini se vezuju na stanice crijevne sluznice što izaziva ostećenja i promjene na stanicama. Ovo ometa probavu i apsorpciju hranjivih tvari te dovodi do promjena bakterijske flore, imunološkog stanja i propusnosti crijeva.

Povećana propusnost crijeva olakšava prolaz lektinima kao i nerazgrađenim i djelomično razgrađenim proteinima u krvotok i limfnu cirkulaciju. Konzumiramo li žitarice, koncentracija ovih neželjenih uljeza je visoka te oni ometaju naše zdravstveno stanje. Pšenični lektini, na primjer, izazivaju povećanje gušterače, smanjenje timusne žlijezde, smanjenje izlučivanja inzulina te inhibiciju stanične diobe.

Gluten, gliadin, lektini i WGA
Mnogi miješaju gluten, gliadin, lektine i WGA (agglutinin iz pšenične klice). Gluten je izvedenica iz latinskog i znači ljepilo. I jest ljepljiv. To je mješavina pohranjenih biljnih proteina prolamina i glutelina. U pšenici prolamin je gliadin, a glutelin je glutenin. U drugim žitaricama se nalaze druge vrste prolamina i glutelina. Dakle, postoje različite kombinacije glutena i njegovih komponenti kod različitih žitarica. U običnom jeziku se gluten najčešće koristi za gliadin iz pšenice. Gliadina postoje opet različite vrste, tako da priča o glutenu nije jednostavna.
O lektinima je već nešto rečeno, oni se ne nalaze samo u žitaricama već i u mahunarkama, nightshades vrsti povrća (krumpir, rajčica, paprika, patlidžan) i u mliječnim proizvodima. WGA je jedan od mnogih lektina, nalazi se u pšenici i poznat je kao glavni uzročnik celijakije. Može se reći da i gluten i lektini uzrokuju istu vrstu problema.

Autoimune bolesti
Lektini i gluten kod žitarica su dobro poznati uzročnici autoimunih bolesti, kako je opisano u tekstu Kako preokrenuti propusnost crijeva i zaustaviti autoimune bolesti. Nadalje, želimo naglasiti da se lektini i gluten preko autoimunoloških puteva i opioidnih receptora u mozgu sve više i više znanstveno povezuju s mentalnim bolestima kao sto su ADD, ADHD, autizam, epilepsija, šizofrenija i depresija.

Twitter Facebook Email

Jedan odgovor za “Kako nas kruh, tjestenina i pizza polako ubijaju”

  1. Vrlo zanimljivo!!

    Bila bi vrlo zanimljiva tema da pisete o nedostatcima vegeterijanske dijete.
    pozz

Odgovorite

Morate biti prijavljeni za ostavljanje komentara.