Jod

Jod je nemetal. Pripada skupini halogenih elemenata. Pojavljuje se u sivocrnim ljuskama metalnog sjaja. Pri sobnoj temperaturi hlapi i razvijaju se ljubičaste pare. Tako je i dobio ime, iodes na grčkom znači ljubičast.

Funkcije
Prosječni odrasli ljudski organizam sadrži 20 do 50 miligrama joda. Od toga se oko 60% nalazi u štitnjači, žlijezdi smještenoj u dnu vrata s prednje strane. Jod je prijeko potreban sastojak hormona žlijezde štitnjače tiroksina (T4) i trijodtiroina (T3). Hormoni štitnjače reguliraju brojne fiziološke procese u tijelu kao što su razvoj i rast, metabolizam i reproduktivne funkcije, a nalazimo ih u krvi, jajnicima, mišićima i drugim dijelovima tijela.

Deficit
Pri pomanjkanju joda u tijelu dolazi do smanjene proizvodnje tiroksina, pa hipofiza pojačano proizvodi hormon za poticanje rada štitnjače i tako povećava proizvodnju ovog hormona. Konstantno pojačano lučenje tog hormona za poticaj rada žlijezde štitnjače, uzrokuje nastanak hipertrofije (povećanja) žlijezde štitjače ili takozvane gušavosti. Gušavost je jedan od prvih znakova pomanjkanja joda u tijelu. Ostali simptomi hipotiroidizma koji se mogu pojaviti u prvim stadijima nedostatka joda su umor, apatija, slabost u mišićima, osjetljivost na niske temperature, povećanje tjelesne težine i poremećaji kože koja na mjestima može postati gruba.

Smatra se da je pomanjkanje joda jedan od svjetskih problema, te da je prisutan u čak 740 milijuna ljudi. Posljedice nedostatka joda, što je osobito česta pojava u zemljama gdje je tlo siromašno jodom, mogu biti teške. Ovdje se, osim hipotiroidizma i gušavosti, ubrajaju i poremećaji u razvoju i rastu, poremećaji u mijelinizaciji živaca, te mentalna retardacija. Oko 50 milijuna ljudi boluje od nekih oblika oštećenog mozga koji nastaju uslijed nedostatka joda u tijelu, osobito u djece u razvoju.

Jod je neophodan za mijelinizaciju živaca središnjeg živčanog sustava koja se u djece odvija neposredno prije i nakon rođenja. Zbog toga je pomanjkanje joda osobito štetno za razvoj ploda i novorođenčeta nakon rođenja. Neobično je važno da žene u trudnoći imaju dovoljno joda. Nedostatak može izazvati i pobačaj te rođenje mrtvorođenčeta, porast smrtnosti i psihomotorne defekte u djeteta kao i neonatalnu gušu i hipotiroidizam. Jedan od najgorih nutritivnih poremećaja u majke je svakako nedostatak joda jer može uzrokovati jednu od najgorih poremećaja u novorođenčeta, tzv. urođeni hipotiroidizam koji vodi do trajnog nepovratnog oštećenja mozga, tzv. kretenizma. Nedostatak joda u tijelu je opasan i u djece koja se još razvijaju i rastu jer može uvjetovati poremećaje razvoja i rasta, uključujući i razvoj inteligencije i mentalnih sposobnosti.

Rizik od nastanka raka zbog radijacije znatno je smanjen u ljudi koji imaju dovoljno joda u tijelu.

Primjena u prevenciji i liječenju bolesti
U medicinskoj praksi se jod pokazao vrlo djelotvornim sredstvom u liječenju fibrocistične bolesti dojki. To je pojava nemalignih kvržica u dojkama koje mogu biti vrlo bolne. Rezultati istraživanja pokazuju da je djelotvoran u liječenju ove bolesti u čak 65 do 70% slučajeva.

Jod se rabi i kao antiseptik za vanjsku primjenu u obliku tekućine i kreme. Učinkovit je protiv velikog niza gljivica i bakterija, uključujući kandidu i chlamydiju. No, pri dugotrajnijoj uporabi za ispiranje rana ili zaraženih dijelova tijela, kako se jedan dio površinski nanesenog joda apsorbira u tijelo, može doći do povećane razine u tijelu i hipotiroidizma. Posljedice otrovanja radioaktivnim jodom u ljudi koji su mu izloženi, mogu se spriječiti da li se ljudima na vrijeme jod.

Najmanji dnevni unos
Najmanja dnevna potreba za jodom u odraslih ljudi procijenjena je na 150 mikrograma. Ženama za vrijeme trudnoće i dojenja preporučuje se gotovo dvostruko više.

Vitaminski pripravci
U vitaminskim pripravcima jod najčešće nalazimo u obliku kalijevog jodida. Ovaj oblik sadrži oko 77% elementarnog joda.

Apsorpcija
Jod se obično veoma lako i brzo apsorbira iz tankog crijeva. Višak se preko urina izlučuje iz organizma.

Toksičnost
Pretjerano konzumiranje joda može izazvati smanjeno lučenje hormona žlijezde štitnjače, tzv. hipotiroidizam, ubrzani rad srca, pospanost, drhtanje i razdražljivost. Jači simptomi otrovanja jodom sastoje se od metalnog okusa u ustima i povećane salivacije proljeva. Jod u prevelikim dozama djeluje korozivno na želučanocrijevni trakt i zato velike količine joda izazivaju akutnu toksičnost koja se očituje bolovima u želucu, povraćanjem, proljevom, pojavi krvi u stolici i drugih smetnji. Trovanje jodom, međutim, nije česta pojava, premda veće količine joda mogu izazvati hipotiroidizam u osoba nenaviknutih na takve veće količine. Do otrovanja obično ne dolazi ako su doze manje od 1500 mcg. Smrtonosne pojedinačne doze su od 2 o 3 grama.

Bolest poznata pod nazivom hipertiroidizam Graveove bolesti ne nastaje zbog pretjeranog konzumiranja joda već zbog povećane aktivnosti žlijezde štitnjače.

Sadržaj u hrani
Najbogatiji izvori joda u hrani su ribe i drugi plodovi mora, uključujući i raznovrsne alge.

Izvori:

  • skuša
  • dagnje
  • bakalar
  • sleđ (dimljeni)
  • jogurt
  • jaja
  • škampi
  • haringa
  • kozice
  • sardine (konzervirane)
  • pastrva
  • jetra
  • tuna
  • sir
  • slanina

Interakcije s lijekovima i mineralima
Lijekovi koji se rabe u liječenju hipertiroidizma povećavaju rizik za razvoj hipotiroidizma, kao i lijek koji se rabi za prevenciju srčanih aritmija, amiodaron. Hipotiroidizam može nastati i zbog farmakoloških doza litija koji se rabi u liječenju manične depresije. Farmakološke doze kalijevog jodida mogu smanjiti djelovanje antikoagulanata na bazi kumarina.

Twitter Facebook Email

Komentiranje je završeno.