Gluten – uzrok mnogih kroničnih bolesti

Sve više znanstvenog istraživanja ukazuje na snažnu povezanost nepodnošljivosti glutena iz žitarica sa autoimunim bolestima. Brojni znanstvenici dolaze do zaključka kako je oštećenje probavnog trakta uslijed nepodnošljivosti glutena uzrok autoimunim bolestima, kao što su na primjer dijabetes tipa 1, lupus, poremećen rad štitnjače i dr. Procjenjuje se da 9 od 10 osoba koje ne podnose gluten ne znaju za to.

Dakle, na jednu dijagnosticiranu celijakiju, postoji još 9 osoba čije tijelo ne podnosi gluten iz žitarica, a koje to ne znaju. Većina ovih osoba pati od kroničnih autoimunih bolesti čiji uzrok ne znaju i za koje uzimaju lijekove prepisane od strane liječnika.

Cijela moderna medicina je orijentirana na otkrivanje i liječenje simptoma bolesti, a ne na otkrivanje uzroka. Tako se prepisuju lijekovi kojima se pokušavaju suzbiti simptomi bolesti, a ne liječiti uzrok koji najčešće nije niti otkriven. Na ovaj način ne može doći do ozdravljenja i čovjek se pretvara u doživotnog pacijenta te redovitog potrošača lijekova. Industrija lijekova je jedna od 4 najprofitabilnije industrije u svijetu uz drogu, oružje i pornografiju, sa najvećim obrtajem novca koji se broji u stotinama miljardi dolara godišnje.

Usprkos ovoj gigantskoj proizvodnji i potrošnji lijekova, ljudi ipak nisu zdraviji budući da ovi lijekovi nisu osmišljeni tako da liječe uzrok bolesti već samo prikrivaju simptome. Industriji lijekova nikako ne odgovara da ljudi svoje zdravstvene tegobe rješavaju jednostavnim i jeftinim sredstvima kao što je promjena prehrane ili neki jeftin dodatak (vitamin, mineral ili probiotik).

U prethodnom postu sam pisala sto se događa u tijelu kod nepodnošljivosti glutena, a sada slijedi nešto više detalja. Nepodnošljivost glutena ili osjetljivost na gluten znači da naše tijelo ne može probaviti protein gluten koji se nalazi u žitaricama. Naš imunološki sustav prepoznaje ove neprobavljene proteine kao strana tijela te stvara antitijela koji imaju zadatak uništiti „uljeze“, odnosno strana tijela.

Stvore li se u jednom trenutku antitijela na gluten, svaki put kad gluten dospije u naš probavni sustav dolazi do imunološkog odgovora – tijelo ga prepoznaje kao strano tijelo i napad imunološkog sustava se aktivira. To se događa svaki put pojedemo li i najmanju količinu glutena. Međutim, veliki problem leži u slijedećem – proteini glutena su slični našim vlastitim proteinima u tijelu, od kojih su građeni organi, vezivno tkivo, hormoni, živci, žlijezde itd., te stoga antitijela koja imaju zadatak uništiti gluten, uništavaju i naše vlastito tijelo, tj. neke njegove dijelove, ne prepoznajući koji su strani proteini, a koji naši vlastiti.

Istraživanja sve više pokazuju da je, primjerice, dijabetes tipa 1 autoimuna bolest kojoj je uzrok nepodnošljivost glutena, te u kojem antitijela na gluten napadaju i uništavaju stanice gusterače koje inače proizvode inzulin. Unište li se ove stance, onemogućava se vlastita proizvodnja inzulina te se tako dijagnosticira dijabetes tipa 1 zbog čega je čovjek doživotno osuđen primati injekcije inzulina. Koliko je dijabetičara tipa 1 upućeno na laboratorijske pretrage za otkrivanje celijakije? Liječnici ovo ne dovode u vezu, kao što ne povezuju ni druge autoimune bolesti sa nepodnošljivosti glutena.

Celijakija je bolest u kojoj antitijela na gluten napadaju stanice crijevne stijenke i crijevnih resica tako da dolazi do njihovog uništavanja (atrofija villija), što uzrokuje nemogućnost apsorpcije hranjivih tvari iz hrane koja se inače normalno odvija preko crijevnih resica. No, čak i u slučaju potpuno razvijene celijakije, do njezinog dijagnosticiranja može proći i više godina. Međutim, celijakija je samo jedan od 10 slucajeva nepodnošljivosti glutena koja se dijagnosticira. Nepodnošljivost glutena i stvaranje antitijela na gluten ne dovode u svakom slučaju do uništavanja crijevne stijenke i crijevnih resica, bar ne u tolikoj mjeri kao kod dijagnosticirane celijakije, već dolazi do uništavanja drugih tkiva, organa, hormona, žlijezda ili živaca u tijelu, što uzrokuje druge autoimune bolesti koje liječnici nikad ne povezuju sa glutenom.

Još jedan od načina otkrivanja nepodnošenja glutena je krvni test kojim se ispituje imamo li antitijela na gliadin (vrsta glutena iz pšenice). Ovaj test može pokazati različite vrijednosti od niskih do visokih i većina testova se smatra negativnim sadrže li nisku vrijednost antitijela na gliadin. Pokazuje li krvni test bilo koju vrijednost antitijela na gliadin, smatra se problematičnim. Zašto bi naše tijelo proizvodilo antitijela na gliadin ukoliko se ne događa nikakav imunološki proces u tijelu? Svi imunološki procesi u tijelu dovode do unutrašnjih oštećenja i ovome bi se trebala posvetiti puno veća pažnja u medicini.

Poražavajuća je činjenica da postoji toliko puno znanstvenih istraživanja koja pokazuju vezu između nepodnošljivosti glutena i velikog broja autoimunih bolesti, a da to u kliničkoj praksi uopće nije poznato ili priznato. Podvrgnu li se osobe na bezglutensku dijetu, automatski prestaje autoimuno uništavanje tkiva koje uzrokuje kronične bolesti, a tijelo se samo regenerira i liječi.

Zapravo, nije neobično da tako puno ljudi ne podnose gluten jer žitarice nisu prirodna čovjekova hrana, tj. ona kojoj je čovjek genetski prilagođen. Mnogi će reći kako su ljudi prije također jeli žitarice, a nisu toliko obolijevali od modernih bolesti. Međutim, nikad prije nismo niti jeli žitarice u tolikoj mjeri u kojoj to činimo danas. Moderna prehrana se bazira na žitaricama i prehrambene smjernice nas uče kako je to dobro i zdravo za nas.

Istovremeno nam se tumači kako su prirodne masnoće opasne i kako dovode do bolesti, što nije istina. „Smanjite unos masnoća, naročito onih zasićenih, čuvajte se crvenog mesa i kolesterola iz jaja, te neka vam se prehrana temelji na sporim ugljikohidratima iz cjelovitih žitarica” – ovaj savjet je najgora prijevara i laž kojoj slijepo vjerujemo, a zapravo smo samo „pokusni kunići“ velikog eksperimenta koji traje vec pola stoljeća i koji će se ispostaviti kao jedan od najvećih medicinskih skandala u povijesti.

Nepodnošljivost glutena je još jedno objašnjenje zašto se toliki broj ljudi koji prijeđu na LCHF prehranu (prehrana bez žitarica) bolje osjećaju obzirom da mnogi prijavljuju kako se popravlja stanje raznih kroničnih oboljenja.

Osim što se LCHF prehranom postiže kontrola šećera i inzulina u krvi (smanjenim unosom šećera i škroba iz žitarica), što dovodi do regulacije metabolizma masti i šećera, regulacije tjelesne težine i bolesti metaboličkog sindroma (dijabetes tipa 2, inzulinska rezistencija, povišeni krvni tlak, povišene masnoće u krvi), eliminira se i ovaj veliki alergen – gluten, što na koncu dovodi do poboljšanja mnogih autoimunih bolesti.

Imate li neku kroničnu ili autoimunu bolest, ili pak druge učestale tegobe, možete tražiti od svog liječnika testiranje na nepodnošljivost glutena te možda otkrijete kako je gluten uzrok vaših problema. U velikom broju slučajeva liječnici neće dijagnosticirati celijakiju ili osjetljivost na gluten nema li većih oštećenja crijevne stijenke ili visoke razine antitijela na gluten u krvi, ali i najmanji stupanj oštećenja u probavnom traktu, kao i najmanja količina antitijela na gluten (ili gliadin) nije normalna i pokazuje osjetljivost.

Često prođe i više godina dok se ne dijagnosticira čak potpuno razvijena celijakija jer nije bilo uobičajenih simptoma. Kakvi god rezultati testiranja bili, uvijek možete isprobati bezglutensku dijetu 2 do 3 mjeseca i pratiti da li će se vaše stanje poboljšati. Bezglutenska dijeta znači da se ne jedu žitarice koje sadrze gluten (pšenica, raž, ječam i zob), dok se one koje ne sadrže gluten mogu jesti (heljda, proso, riža i kukuruz). Oni koji se odluče na LCHF prehranu, ne jedu nikakve žitarice pa je time gluten automatski isključen.

Twitter Facebook Email

3 odgovora za “Gluten – uzrok mnogih kroničnih bolesti”

  1. Dosta dobar članak, samo malo predug. 🙂

    Ironično kako liječnici preporučuju žitarice kao osnovu prehrane.

  2. ja sam samoincijativno (ali uz blagoslov doktora u smislu “neće ti ništa nedostajati ako ne jedeš gluten”) prestala jesti gluten – i razina energije mi se povećala, a napuhanost nestala :)) nisam bila bolesna, ali ovako se puuuno bolje osjećam i izgledam! :-)))) općento mi žitarice ne pašu, ako da jedem punilo!

  3. Za mene je veliko otkrice bilo neverovatni oporavak mog supruga dijabetičara(tip 2) sa većim brojem napada pankreatitisa od kad je prestao jesti žitarice nakon testa krvi na toleranciju na hranu…Ovisnik od insulina je gotovo prekinuo sa lekovima i davanjem insulina.Evo to traje već 4 meseca.Upravo se spremam da ga i ja i deca podržimo tako što ćemo krenuti na prehranu bez glutena…
    Ovakve članke treba ostavljati na svim sajtevima…pozz