Folna kiselina

sok od naranče kao izvor folne kiseline Folna kiselina je vitamin B skupine. Ime obično stoji za grupu sastojaka koji imaju istovjetnu biološku aktivnost u tijelu. Ovaj se vitamin također naziva folacinom, a cijela grupa folatima. Ime potječe od latinske riječi folium što znači list, jer se vitamin najčešće nalazi u zelenom lisnatom povrću.

Folnu je kiselinu prvi puta otkrila i opisala kao preventivni faktor protiv anemije dr. Lucy Willis. Dr. Willis je, dok je privremeno radila u Bombayu, otkrila da faktor u kvascu može liječiti tropsku makrocitnu anemiju. Taj novi nepoznati faktor je najprije dobio naziv Willis faktor, a poslije je nazvan folnom kiselinom. Folna kiselina prvi puta je izolirana iz špinata četrdesetih godina prošlog stoljeća.

Utjecaj na zdravlje
Folati se dosta intenzivno istražuju zbog svojeg protutumorskog i protumikrobnog djelovanja i stalno se pronalaze novi preparati i derivati. Folna kiselina ima slijedeće funkcije u tijelu:

  • proizvodnja nukleinskih kiselina DNK i RNK
  • proizvodnja nekih aminokiselina kao što su metionin i glutaminska kiselina
  • stvaranje crvenih krvnih stanica
  • razvoj i rast ploda
  • metabolizam aminokiseline triptofan
  • metabolizam vitamina kolina

Trudnoća i defekti pri rođenju
Folna kiselina se već dulje vrijeme primjenjuje preventivno u sprječavanju nastajanja defekata pri rođenju čiji se nastanak povezuje s deficitom ovog vitamina u tijelu. Najčešći defekti pri rođenju koji se povezuju s deficitom folne kiseline su defekti koji nastaju pri zatvaranju neuralne cijevi. Ukoliko nastupi takav poremećaj, može doći do poremećaja u razvoju i zatvaranju dijelova koji štite mozak i kralježničnu moždinu. Najčešći defekt koji se odnosi na mozak je tzv. anencefalija.

Veza između statusa folne kiseline u tijelu majke i razvijanja poremećaja otkrivena je 1976. godine, a neka su istraživanja pokazala da su razine folne kiseline u tijelu žena koje su poslije rodile djecu s poremećajima u zatvaranju neuralne cijevi, nevjerojatno niske. U istraživanjima je mjeren i status nekih drugih vitamina kao što su vitamin A, C i B2, no samo je status folne kiseline u tijelu žena koje su rodile djecu s poremećajima bio loš. Zbog toga se svim ženama u trudnoći, a osobito ženama koje su već rodile dijete s takvim poremećajem preporučuje uzimanje dodatne folne kiseline. Osobito je preporučljivo s folnom kiselinom uzimati i vitamin B12 jer folna kiselina može pogoršati već postojeći deficit B12 vitamina u tijelu. U većini razvijenih zemalja, uključujući SAD i Veliku Britaniju, donesen je zakon kojim se preporučuje da žene u trudnoći obavezno uzimaju folnu kiselinu.

Megaloblastična anemija
Anemija koja nastaje zbog nedostatka folne kiseline u tijelu naziva se megaloblastičnom makrocitnom anemijom. Crvene su krvne stanice uvećane, s uvećanim jezgrama, spremne za diobu, ali do diobe ne može doći zbog nedostatka deoksiribonukleinske kiseline za čije su stvaranje potrebni folna kiselina i vitamin B12. Kod ovakve anemije nužno je napraviti biokemijske pretrage i utvrditi radi li se o nedostatku vitamina B12 ili nedostatku folne kiseline.

Ukoliko se testovi ne naprave, dobro je terapiju započeti vitaminom B12, a ne folnom kiselinom jer ona može prouzročiti drastično smanjenje količine vitamina B12 u tijelu i produbiti njegov deficit, što može izazvati teške neurološke poremećaje. Zbog toga se pri uzimanju folne kiseline uvijek preporučuje uzimati i vitamin B12.

Simptomi deficita
Glavni simptomi deficita folne kiseline su simptomi megaloblastične anemije. Nema puno drugih simptoma koji bi upućivali na nedostatak ovog vitamina u tijelu. Simptomi anemije i još neki simptomi nedostatka folne kiseline su:

  • umor
  • apatija
  • blijedilo
  • žućkasta boja kože
  • zadihanost
  • vrtoglavica
  • ubrzani rad srca
  • slabost
  • glatki i bolni jezik
  • poremećaji u probavi
  • megaloblastoza crvenih krvnih stanica
  • poremećaji u nekim drugim stanicama u tijelu
  • smanjeni broj leukocita

Toksičnost
Procijenjeno je da čovjek na dan hranom unese oko 90 do 230 mikrograma folne kiseline. Najmanje dnevne potrebe za odrasle muškarce procijenjene su na 50 do 100 mikrograma, a za odrasle žene 200 do 300 mikrograma. Folna kiselina, kao i većina vitamina, pripada vitaminima koji nisu toksični čak niti kada se konzumiraju u vrlo velikim dozama. Nikakve se toksične nuspojave nisu pojavile ni kada se odraslim ljudima davalo čak 400 miligrama ovog vitamina na dan 5 mjeseci, ili pak doze od 10 miligrama na dan 5 godina. To su izuzetno velike doze uzmemo li u obzir da se ovaj vitamin većinom propisuje u dozama od oko 400 do 800 mikrograma.

Sadržaj u hrani
Najbogatiji izvor folne kiseline su kvasac i iznutrice kao što je jetra, te zeleno lisnato povrće. Način pripreme hrane može imati velik utjecaj na dostupnost folne kiseline iz te hrane.

Izvori:

  • kuhana jetra
  • sok od naranče
  • svježa brokula
  • tvrdo kuhan žumanjak jajeta
  • brokula kuhana na pari
  • kruh od cijelog brašna
  • konzervirana rajčica
  • avokado
  • svježi kupus
  • banane
  • sir čedar
  • konzervirana tunjevina
Twitter Facebook Email

Komentiranje je završeno.