Fluor

Elementarni fluor je vrlo reaktivan zelenožućkasti plin jakog i oštrog mirisa koji u prirodi zbog svoje reaktivnost ne dolazi sam. Najčešće rude su fluorit, kriolit, fluoroapatit, topaz i hiolit. Ion fluora vrlo je rasprostranjen u binarnim fluornim solima prisutnim u zemlji i u moru, i zbog toga je fluor prisutan u svim tkivima ljudskog tijela.

Prosječni odrasli ljudski organizam sadrži u sebi oko 2,6 g fluora. Otprilike 95% nalazimo u kostima i zubima. Fluor se ne smatra nužnim za ljudski život i zdravlje, no zbog svojeg pozitivnog učinka na ojačavanje i zaštitu kostiju i zuba, smatra se vrlo korisnim i dodatno konzumiranje se često preporučuje.

Funkcije i primjena u prevenciji i liječenju bolesti
Istraživanja provedena između 1950. i 1980. godine u dvadeset različitih zemalja, potvrdila su da dodavanje fluora u vodu za piće smanjuje karijes prvih zuba u djece za 40 do 50%, a trajnih zuba za 50 do 60%. To je vrlo značajno i zbog toga se fluor dodaje vodi za piće u gotovo svim razvijenim zemljama svijeta. Fluorapatit učvršćuje i zubnu caklinu i kosti. Organske kiseline koje nastaju u usnoj šupljini iz šećera i drugih sastojaka prehrane nagrizaju i demineraliziraju zubnu caklinu. Fluor u slini ponovno je učvršćuje i mineralizira svojim djelovanjem na kalcij i fosfate i takva ponovno mineralizirana caklina, koja sadrži fluorapatit, sada postaje rezistentnija prema demineralizaciji. Fluor štiti zube i od zubnih bakterija.

Osteoporoza je bolest o kojoj se sve više govori jer se čini da je sve učestalija i u muškaraca i u žena starije životne dobi. Kao što znamo, to je bolest smanjene gustoće kostiju. O njoj je bilo dosta riječi u knjizi Vitamini: priručnik za svakog liječnika i svaku obitelj. Kao što je rečeno, konzumiranje dovoljne količine kalcija samog za sebe nije najbolje za sprječavanje ove bolesti. Bolje je kalcij konzumirati zajedno s još nekim sastojcima kao što su magnezij, bor, koji pomaže apsorpciju kalcija, i naravno vitamin D, potreban za homeostazu kalcija u tijelu. Fluor je jedan od sastojaka koji se pokazao učinkovitim u prevenciji i liječenju osteoporoze, no, rezultati istraživanja nisu baš uvijek ponovljivi. Fluor reagira s hidroksiapatitom u kostima te se stvaraju fluorapatiti koji učvršćuje kosti. U nekim se istraživanjima pokazalo da fluor povećava mineralnu gustoću kostiju i smanjuje rizik od prijeloma. Konzumiranje velikih doza fluora, bez dodatnog kalcija, zapravo smanjuje razinu kalcija i može doprinijeti njegovom deficitu. Zbog toga bi se u prevenciji i liječenju osteoporoze fluor trebao konzumirati zajedno s kalcijem, magnezijem i vitaminom D, te bi tako mogao biti koristan u očuvanju čvrstoće i zdravlja kostiju.

Fluor se, dakle, u medicini primjenjuje za slijedeće – očuvanje zdravlja zubi i prevenciju nastanka karijesa, očuvanje kostiju od osteoporoze i spječavanje gubitka sluha u otosklerotičnih osoba.

Najmanji preporučeni unos
Preporučena količina fluora koja se treba unijeti u tijelo svaki dan je 4 do 10 mg.

Toksičnost
Pretjerano konzumiranje fluora može proizvesti pretjeranu podražljivost probavnog sustava, što uzrokuje povećanu salivaciju, mučnine, bolove u želucu, povraćanje i proljev. Može doći i do parestezije i tetaničkih grčeva. Procjenjuje se da je najmanja za život opasna doza (za ljude) oko 5 mg floura po kilogramu tjelesne težine. To je otprilike 275 mg za ženu tešku 55 kg, a 425 mg za muškarca teškog 85 kg, što su stvarno ogromne i nimalo potrebne doze.

Izvori fluora

Voda
U većini razvijenih zemalja voda se za piće obogaćuje fluorom pa je takva voda i glavni izvor ovog elementa u tim zemljama. Fluorirana voda obično sadrži od 0,7 do 1,2 mg fluora po litri ili 0,7 do 1,2 ppm. Takva voda znatno smanjuju zubni karijes jer je prosječni dnevni unos fluora u takvim krajevima ili općinama 1,4 do 3,4 mg. Prosječni dnevni unos u krajevima u kojima voda nije fluorirana manje je od 1 mg.

Hrana
Od hrane su najbogatiji izvori fluora kvasac, zobene pahuljice, riža i druge žitarice. Indijski čaj je također bogat izvor fluora jer se ovaj element koncentrira u njegovim listovima koje koristimo za spravljanje čaja. Samo jedna šalica čaja sadrži od 0,25 do 2,5 mg fluora.

Izvori:

  • zobene pahuljice
  • meki sir
  • kava
  • rezanci
  • krumpir pire
  • špinat (kuhani)
  • riža (kuhana)
  • grašak (kuhani)
  • krumpir (kuhani)
  • teletina
  • svinjetina (pečena)
  • kruh (od cijele pšenice)
  • mahune
  • čaj
  • riba

Zubna pasta
Valja napomenuti da su djeca sklona progutati dio zubne paste kada peru zube pa je i to izvor fluora u one djece koja koriste fluoriranu zubnu pastu.

Interakcije s lijekovima i mineralima
Interakcije s lijekovima nisu još u potpunosti istražene. Poznato je da velike količine kalcija i antacida mogu smanjiti apsorpciju fluora, a velika količina fluora može pak proizvesti deficit kalcija u tijelu.

Twitter Facebook Email

Komentiranje je završeno.