Što su fitonutrijenti i kako nam pomažu?

Istraživači su do nedavno blagotvorno djelovanje namirnica biljnog porijekla pripisivali mnoštvu vitamina, minerala i vlakana koje sadržavaju, međutim, u novije vrijeme istraživanja otkrivaju i drugu stranu priče.

Uz makronutrijente (masti, vlakna, ugljikohidrate i bjelančevine) i mikronutrijente (vitamine i minerale), namirnice biljnog porijekla sadržavaju tisuće drugih spojeva zajedničkog naziva fitonutrijenti.

Jednostavno rečeno, to su aktivni spojevi u biljkama koji pridonose ljudskom zdravlju. Kao i mi, i biljke su izložene štetnom zračenju, otrovima i zagađenju, a ta izloženost toksičnom djelovanju rezultira stvaranjem slobodnih radikala u njihovim stanicama. Biljke su prirodno razvile velik broj fito-protektivnih tvari ili fitonutrijenata koji im pomažu u borbi protiv infekcija i omogućavaju preživljavanje.

Na primjer, svijetlo zeleni i crveni pigment koji se mogu naći u mrkvi, salati, paradajzu i jagodama umanjuju štetne učinke sunčevog ultraljubičastog zračenja. Također, aromatski sastojci luka štite te namirnice od bakterijskih i virusnih oboljenja.

Najrasprostranjenija i najpoznatija vrsta fitonutrijenata su karotenoidi i oni biljci, kao što su mrkva i paradajz, daju boju. U tu najrasprostranjeniju grupu fitonutrijenata spadaju alfa-karoten, beta-karoten, beta-kriptoksantin, lutein, zeaksantin i likopen. Lutein i zeaksantin su posebno aktivni u oku, štite mrežnicu i zjenice od oksidativnog oštećenja, a stoga i od nastajanja katarakte te makularne degeneracije koja nastaje starenjem.

Likopen je posebno delotvoran u zaštiti membranskih masti od oksidacije, što se povezuje sa unosom likopena koji utječe na manju opasnost od kardiovaskularnih bolesti i raka prostate. Za likopen se takođe vjeruje da je važan u prevenciji bolesti srca jer sprječava ili umanjuje štetno djelovanje slobodnih radikala na LDL kolesterol.

Druga velika grupa fitonutrijenata su flavonoidi od kojih je najpoznatiji antocijanin iz grožđa i borovnica.
Flavonoidima pripada čak 6000 različitih spojeva prisutnih u svim biljkama, te biljkama daju žutu, crvenu i ljubičastu boju. U flavonoide spadaju antocijanini, zatim katehini kojih najviše ima u jagodama, šljivama i marelicama, flavoni iz paprike, celera i peršuna, flavonoli iz luka, jabuka, brusnica i brokula, te flavanoni iz limunovog soka.

Proučavanje načina na koje fitonutrijenti pružaju zaštitu, jedno je od najuzbudljivijih područja nutricionističkih istraživanja danas. U proteklih trideset godina prepoznato je nekoliko tisuća ovih spojeva i danas se istražuje njihov pozitivan učinak na zdravlje. Mnoge istraživačke organizacije, poput Nacionalnog instituta za rak, proučavaju razne fitonutrijente kako bi točno odredili njihovo pozitivno djelovanje.

Twitter Facebook Email

Komentiranje je završeno.