Bor

Bor je kao element otkriven još godine 1808. Otkrio ga je Sir Humphrey Davy J. L. Gay-Lussac. No, sve do osamdesetih godina prošlog stoljeća nije se smatrao elementom prijeko potrebnim za ljudsko zdravlje. Tek 1980-tih i posebno 1990-tih to se promijenilo.

Funkcije
Istraživanja su pokazala da je bor prijeko potreban za zdravlje kostiju i hrskavičnog tkiva. Pridonosi vezanju s hidroksilnim grupama što je neophodno za proizvodnju aktivnih oblika nekih steroidnih hormona potrebnih za metabolizam i ugradnju kalcija, fosfora i magnezija u kosti. Pri smanjenoj razini bora u tijelu gubitak kalcija i magnezija iz tijela je veći, a njihova ugradnja u kosti manja. Bor u muškaraca podiže razinu hormona testosterona, a u žena razinu hormona 17-beta-estradiola. Učinak bora na podizanje razine ovog estrogena u žena pokazao se isto toliko velikim kao i učinak koji se postiže primjenom estrogenske terapije.

Deficit
Deficit bora čini se da najviše utječe na metabolizam kalcija, fosfora i magnezija u kostima. Istraživanja su pokazala da u zemljama u kojima je tlo bogato borom ljudi znatno manje obolijevaju od bolesti hrskavičnog tkiva i kostiju kao što su artritis i osteoporoza. Deficit bora također može utjecati na stvaranje bubrežnih kamenaca zbog većeg gubitka kalcija i magnezija koji se luče iz tijela preko bubrega, a čini se da utječe i na mentalne sposobnosti. Istraživanje provedeno 1989. godine u SAD-u, objavljeno u Scientific Research News, pokazalo je da bor djeluje na mentalne funkcije alfa-aktivnosti mozga, a deficit djeluje negativno na razine bakra u mozgu. Bakar je mineral prijeko potreban za pravilan rad srca i održavanje zdravlja kostiju i hrskavice, te neke mentalne funkcije. Istraživanja jasno pokazuju da su mnogi elementi prehrane na neki način povezani i da ih je sve potrebno konzumirati u dovoljnoj količini jer deficit jednoga može izazvati deficit drugoga te time proizvesti još veću štetu u tijelu.

Primjena u prevenciji i liječenju bolesti
Kako pomaže u metabolizmu i ugradnji kalcija, fosfora i magnezija u kostima, ovaj bi se mineral trebao rabiti u pripravcima kalcija za prevenciju i liječenje osteoporoze. Istraživanja su pokazala da oko 3 mg bora dnevno može nadomjestiti gubitak estrogena u žena i olakšati tegobe koje nastaju zbog tog gubitka.

Najmanji dnevni unos
Preporučeni dnevni unos za bor iznosi od 2,5 do 3 mg, ovisno o spolu. Žene, čini se, trebaju nešto više bora od muškaraca.

Vitaminski pripravci
U vitaminskim pripravcima sve češće nalazimo i mineral bor. Najčešće ga nalazimo u obliku natrijevog borata. Postoje tvrdnje da pripravci bora dobro djeluju na atletičare jer povišavaju razinu muških hormona. Međutim, to se pokazalo netočnim. Bor može pospješiti porast razine hormona ukoliko je ona niska, no ako je normalna, neće ju povisiti.

Apsorpcija
Bor pripada grupi minerala koji se veoma dobro apsorbiraju. Višak se izlučuje preko urina.

Toksičnost
Bor pripada mineralima koji nisu toksični osim kada se uzimaju u ekstremno visokim dozama, trideset puta većim od preporučenih. Toksične nuspojave javljaju se pri konzumiranju 100 mg na dan. Simptomi otrovanja su mučnina, povraćanje, proljev i stolica plavozelenkaste boje. Bor se u obliku borne kiseline rabio u prahu i losionima protiv bakterijskih i gljivičnih infekcija. Taj se oblik bora ne smije konzumirati jer je otrovan.

Sadržaj u hrani
Najbogatiji izvori bora su soja, suho voće poput datulja, suhih smokvi i suhog grožđa, te kikiriki i koštunice poput lješnjaka i oraha.

Interakcije s lijekovima i mineralima
Bor pospješuje ugradnju kalcija, fosfora i magnezija u kosti pa bi se trebao uzimati zajedno s ovim mineralima. Deficit vitamina D povećava potrebu za borom.

Twitter Facebook Email

Komentiranje je završeno.