Bolesti koje uzrokuje prekomjerna tjelesna težina

Najozbiljniji su poremećaji kardiovaskularnog sustava koji počinju kao metabolički sindrom, a uzrokuju oko 50% smrti u zapadnom svijetu ili jako smanjuju kvalitetu života.

Debljina znatno utječe na zdravstveno stanje čovjeka i što je težina veća u odnosu na poželjnu, veći su rizici za razvoj različitih bolesti. Zbog toga debljinu samu treba promatrati kao bolest, a njeno liječenje kao prevenciju najrazličitijih bolesti. Ipak, unatoč svemu, debljina se za sada samo deklarativno smatra bolešću. Obično je najnormalniji postupak da se skupim lijekovima ili postupcima liječe posljedice debljine, a da se sama debljina (osnovna bolest) kao takva ne liječi, odnosno ako se i upućuje na njeno liječenje, ono se prepušta samom pacijentu. Kao posljedica debljine javljaju se mnoge bolesti – od šećerne bolesti i žučnih kamenaca i bolesti krvnih žila do nekih zloćudnih bolesti.

Bolesti srca i krvnih žila
Najčešći uzroci smrti u našim krajevima, jednako kao u razvijenom zapadnom svijetu su bolesti srca i krvnih žila. Na njihov razvoj prekomjerna tjelesna težina utječe na više načina. Što je prekomjerna težina veća, veći su rizici razvoja bolesti srca i krvnih žila. Pri tome nije nebitan i oblik debljine. Debljina koncentrirana na trbuhu puno je opasnija za razvoj kardiovaskularnih bolesti nego debljina koncentrirana u bedrima, a opasnost od razvoja bolesti upravo je proporcionalna kvocijentu opsega bedara i trbuha. Debljina s vremenom uzrokuje povišen tlak jer je masno tkivo slabije prokrvljeno što stvara veći otpor protoku krvi na periferiji, a zahtijevi za srce kao pumpu povećani su kod svakog tjelesnog napora. Povišeni arterijski krvni tlak s vremenom dovodi do povećanja srčanog mišića, što ne prate arterije koje ga opsrkbljuju krvlju. Odlaganje arterosklerotskog materijala u njihove stijenke dovodi do razvoja koronarne bolesti. Povišen arterijski krvni tlak izaziva i sitna oštećenja arterija, pogotovo na mjestima njihova račvanja i time oštećuje njihove stijenke.

Maligni tumori
Maligni tumori drugi su po redu kao uzrok smrtnosti u razvijenom svijetu. Primijećeno je da je debljina povezana s karcinomom jajnika, maternice i dojke kod žena te prostate i debelog crijeva kod muškaraca. To je vjerojatno vezano uz veću količinu aktivnih estrogena u krvotoku, koji se iz manje aktivnih deriviraju u aktivnije upravu u masnom tkivu trbuha. Kod pretilih su relativno česti i karcinomi žučnjaka i karcinomi jetre i gušterače.

Bolesti sustava za pokretanje
To je velika skupina bolesti koje nisu povezane s povećanom smrtnošću, nego s invaliditetom i bitno smanjenom radnom sposobnošću. Spuštena stopala, koja često prate debljinu, onemogućuju amortiziranje udaraca pri kretanju, zbog čega stradavaju svi zglobovi na nogama, poglavito koljena i kukovi, gdje se razvijaju artrotske promjene, te mali zglobovi kralježnice i sama kralježnica. Takve promjene neposredno potiče i sama debljina. Ako se ne mršavi unatoč bolestima sustava za kretanje, nastaje zatvoreni krug – debljina pogoduje razvoju bolesti, a bolest sama onemogućuje kretanje i tako posredno može dovesti do daljnjeg debljanja, što osobi može znatno otežati ili čak potpuno onemogućiti kretanje.

Kožne bolesti
Najčešće su gljivične, ali i bakterijske infekcije u naborima nastalim radi prekomjerne težine (između nogu, ispod dojki, ispod trbuha). Debeli se ljudi jače znoje s jedne strane zato što je potkožni masni sloj izolator, pa toplina tijela sporije dolazi do površine kože. Znojenje uzrokuje maceraciju (omekšavanje, ovlaživanje), a time i uništenje kože u naborima, te nastaju i dobri uvjeti za razvoj i podržavanje infekcija. Takve infekcije je vrlo teško liječiti. Zajedi kože, osim što mogu biti bolni i izazivati nelagodu, vrlo često imaju i neugodan miris, što je teško prikriti dezodoransima. To pak izaziva nesigurnost u društvenim kontaktima pacijenata.

Ozljede
Puno su češće kod debelih ljudi, koji su fizički relativno nespremniji i nespretniji od onih s normalnom težinom. Takve ozljede kod debelih ljudi puno dulje zarastaju te češće uzrokuju trajni invaliditet nego slične ozljede kod onih s normalnom tjelesnom težinom. Ozljede odnosno prijelomi kostiju vezani su i uz elastičnost koja je kod ljudi s prekomjernom težinom manja. Debeli ljudi, naime, imaju povećanu masu kosti, ali su one puno krhkije nego kod ljudi s normalnom tjelesnom težinom.

Neuroze
Vrlo su česte kod debljih ljudi zbog izoliranosti iz društva. Izolacija počinje već u djetinjstvu, kad su debela djeca obično predmet ismijavanja. Zbog nespretnosti vršnjaci ih obično nerado uključuju u grupne igre ili sportove gdje treba postići određene rezultate. Tako se od djetinjstva postupno razvija nesigurnost u nastupu i komunikaciji s drugima, što često rezultira osamljenošću i psihoneurotskim smetnjama ili povremenim depresijama. U ovu grupu kao blaži oblici duševnog nemira ubrajaju se često nekritične želje za mršavljenjem djevojaka koje objektivno ni zbog medicinskih ni zbog estetskih razloga ne bi trebale mršavjeti.

Rutinski medicinski zahvati
Razni medicinski zahvati kod pretilih osoba mnogo su rizičniji nego kod pacijenata s normalnom tjelesnom težinom. Najbolji su primjer operacije u općoj anesteziji koje su zbog povišenog tlaka, šećera u krvi i pratećih bolesti krvožilnog sustava često vrlo rizične. Cijeljenje postoperativnih rana kod debelih je osoba u pravilu bitno dulje nego kod pacijenata s normalnom težinom.

Bolesti pluća
Nastaju radi slabije ventilacije uzrokovane povećanim tlakom u trbušnoj šupljini, te podizanju ošita. Tako ekstremno debeli imaju tzv. Pickvicov sindrom koji se manifestira permanentnim stanjem polusna ili sna u mirovanju. Takvi ljudi zbog nemogućnosti normalne ventilacije pluća i time izmjene kisika i ugljičnog dioksida stalno napola spavaju, a u razgovoru često djeluju odsutnima.

Bolesti probavnog sustava
Najčešće su to kolesterolski žučni kamenci koji se kod pretilih osoba javljaju dva do šest puta češće nego kod osoba s normalnom težinom. Pored toga čest je i gastroezofagealni refluks – vraćanje želučanog sadržaja u jednjak. U normalnim se okolnostima to ne može dogoditi jer to onemogućuje tonus mišića na kraju jednjaka. Ako je pak tlak u trbušnoj šupljini previsok, a to je slučaj kod debelih osoba, nastaje gastroezofagealni refluks koji izaziva neugodno žarenje u prsima. Treći je problem masna jetra, koja najčešće u početku ne stvara veće probleme, ali ako se stanje zanemari može se transformirati u bolest koja se mora liječiti kako bi se izbjegla ciroza i eventualno karcinom jetre.

Twitter Facebook Email

Komentiranje je završeno.